U Sjedinjenim Državama i Europi ljudi su zabrinuti da će njihovi dobro plaćeni poslovi jednostavno biti preseljeni u Indiju. No ljudi u Indiji su također zabrinuti zbog svoje budućnosti. Boje se da će Indija u bližoj budućnosti ostati jeftini satelitski ured zapadnih kompanija. Čak i dok se svijet divi, zavidi i boji indijskoga “outsourcing” biznisa i njezina tehnološkog napretka, mnogi Indijci su razočarani što se njihova zemlja nedovoljno brzo kreće prema ambicioznijim i unosnijim poslovima od pukog javljanja na telefone i izrade softvera.

Zašto Indija nema Google ili Apple, pitaju se. Inovacije je teško izmjeriti, no stručnjaci koji ih proučavaju kažu kako Indija ima potencijale za stvaranje proizvoda koji određuju trendove, ali da ih ne iskorištava. Indijcima je odobreno upola manje američkih patenata u odnosu na Izrael i Kinu. Potrošnja javnog i privatnog sektora na istraživanja i razvoj znatno zaostaje za drugim državama, dok poduzetnički kapital financira puno manje kompanija u Indiji nego u drugim zemljama. “Ista ideja koja je nastala u Silicijskoj dolini i odlazi prema van u Indiji ostaje kući”, kaže Nadathur Raghavan, osnivač najuspješnije indijske tehnološke kompanije Infosys. Raghavan i drugi stručnjaci navode kako Indija zadržava financijski sustav koji je ovisan o investiranju u nepotvrđene ideje, obrazovni sustav koji učenje napamet stavlja ispred rješavanja problema te kultura lošega gledanja na svaki neuspjeh i nekonvencionalan izbor karijere.Kompanija Sloka Telecom razvila je nagrađivani radiosustav koji je mnogo flaksibilniji, manji i jeftiniji od opreme kojom se danas koriste telefonske kompanije. Telekomunikacijske tvrtke kupuju i testiraju njegove proizvode, no još nije uspio privući interes indijskoga privatnoga kapitala. Posljednjih pet godina tvrtku vodi s milijun dolara koje je prikupio od svojih poznanika. Kompanije poput Sloka Telecoma su važne, kažu analitičari, jer je vjerojatnije da će one pokrenuti novi val zapošljavanja, a ne velike, etablirane indijske tehnološke kompanije, od kojih mnoge ostvaruju slabiji rast. Te bi kompanije mogle pomoći nadoknaditi neke “outsourcane” poslove koje će Indija vjerojatno izgubiti zbog veće automatizacije i konkurencije iz zemalja gdje su troškovi još niži. Postoje i povijesni razlozi zašto je teško pokrenuti posao u Indiji. To je ostatak nasljeđa britanske vlasti koja je gušila poduzetništvo ograničavanjem izdavanja dozvola i državnim vlasništvom nad kompanijama i bankama. Poduzetnici su zaključili da je suradnja s političarima važnija od inovacija. Inovatori su ipak pronašli načina da zaobiđu državu, no to je rezultiralo improvizacijom u kojoj su proizvodi bili inferiorni onima izvan Indije. Iako su indijsku lideri osamdesetih počeli prihvaćati slobodno tržište, vlada i dalje uživa veliku kontrolu, posebice u proizvodnji.