Nakon što je predsjednik Mesić izjavio da bi USKOK trebao ispitati Polančeca i Sanadera o tome što je Hrvatska dobila prodajom dionica i predajom upravljačkih prava Molu, DORH je potvrdio da se ugovor između Ine i Mola već istražuje.

Nejasna meta
Još 20. studenoga zatražili su dostavu svih ugovora o odnosu Ine i Mola, i to posebice glavni ugovor o plinskom poslovanju. Dostava je zatražena, kažu u DORH-u, radi utvrđivanja je li eventualno nanesena šteta Republici Hrvatskoj. No nije posve jasno što DORH istražuje i na koji će način utvrditi tko je nanio štetu Hrvatskoj jer Mol udio u Ini nije kupio od hrvatske države, dakle Vlade Ive Sanadera, nego javnom ponudom na burzi na koju je pozitivno odgovorilo oko 45.000 građana. Ako bi se već išlo u analizu tko je prodao Inu, onda bi se priča mogla spustiti do Vlade Ivice Račana, izglasavanja Zakona o privatizaciji Ine i Ljube Jurčića koji je kao ministar gospodarstva prodao Molu paket od 25 posto. U priči o prodaji Ine postavlja se i pitanje je li Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrenjem koncentracije Ine i Mola popustila pritiscima i dopustila da prođe ugovor kojim Mol dobiva nerazmjerno velika upravljačka prava. Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, u izjavi za Poslovni dnevnik tvrdi da nije bilo pritisaka, ali nije željela komentirati pitanje (pre)velikih prava Mola.“Nije na Agenciji da problematizira vlasničke odnose, pogotovo zato što postoji Zakon o privatizaciji Ine koji je izglasao Sabor i koji ima ingerenciju nad provedbom. Naše je bilo da ocijenimo ima li koncentracija utjecaja na tržišno natjecanje, što smo i učinili, i donijeli rješenje sa strukturnom mjerom – prodajom Crobenza i nekoliko mjera ponašanja. Da smo podlegli pristicima, onda bi valjda rješenje bilo bezuvjetno. A kako je nakon zaprimanja dokumentacije procijenjeno da je riječ o koncentraciji koja ima negativne učinke, naša je dužnost bila izvijestiti da pokrećemo postupak ocjene koji je imao nekoliko faza i opcija”, kaže Spevec.

Zabrana nije bila opcija
Tvrdi da je bilo iluzorno očekivati zabranu koncentracije te kaže kako se u EU zabranjuje svega jedan posto svih prijavljenih koncentracija. Na prigovore kako je rješenje u zadnji čas mijenjano na način da je umjesto prodaje Tifona naložena prodaja Crobenza, Spevec kaže da se Tifon spominjao tek kao jedna od nekoliko opcija za smanjenje koncentracije, ali se od njega u startu odustalo. “Agencijin posao je i vrednovati učinke poduzetnika na tržište i potrošače, a Tifon je podigao standarde na tržištu. Odluka da se Tifon prodaje potencijalno bi mogla dovesti u probleme tu tvrtku, a to nikome nije bilo u interesu. Stoga smo se odlučili za mjere koje su za Inu/Mol, ali i za tržište bile primjerenije”, objašnjava.

Krakovi istrage

Spice vodi do Ine?
U kuloarima se provlači teza da je upravo segment izdvajanja plinskog biznisa najsporniji dio cijelog seta ugovora. Tu je navodno riječ o poslu vezanom i uz neke druge interese i druge projekte koji su se istodobno pokušavali realizirati i koje su navodno vodili bivši ministar gospodarstva Damir Polančec te posredno bivši premijer Ivo Sanader. Ima čak i komentara da je istraga koju provodi DORH tek izvedenica iz istrage o projektu “Spice” u kojem se istražuje Polančecova odgovornost, odnosno uloga mađarske OTP banke koja je jedan od financijera neuspjele privatizacije Podravke, ali i suvlasnica Mola.