Ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj trebala bi iduće godine porasti bez obzira na zaključke globalnog “summita” vezanog uz klimatske promjene što se ovog tjedna održava u Kopenhagenu, ali i bez obzira na gospodarsku krizu, smatra znatan broj aktera na tržištu. No koliko bi novca moglo otići u čistu energiju nitko ne može predvidjeti jer zasad nema statističkih podataka. “Tržište obnovljivih izvora u Hrvatskoj je tek u povojima”, naglašava Biljana Kulišić, iz Odjela za obnovljive izvore pri Energetskom institutu Hrvoje Požar. Naime, od 2007. godine otkada je Vlada usvojila paket zakonskih akata, malo je realiziranih projekata.

Komplicirana birokracija
“Još nema ustaljene procedure pa svi akteri ne znaju što treba raditi da bi se određeni projekt realizirao”, napominje Kulišić. Kaže kako je stoga teško reći koliko bi sredstava moglo biti uloženo u obnovljive izvore. Da je situacija prilično loša kad je riječ o procedurama, još suviše kompliciranima, ističe i Krešimir Štih iz Zajednice obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. “Prvi put se radi na tome, nitko nema iskustva”, napominje. S druge pak strane interes za projekte u sektoru obnovljivih izvora je golem, tvrdi Štih. Kao primjer navodi iskorištavanje energije vjetra. I dok prema Vladinoj energetskoj strategiji Hrvatska do 2020. godine namjerava dobivati 1200 megavata iz vjetra, nude se projekti kapaciteta oko 4800 megavata. “Projekti se ne otkazuju. Čak da se neki i otkaže, brzo bi uletio netko sa svojim”, kaže Štih. Prije mjesec dana u pogon je puštena naša najveća vjetroelektrana kod Senja kapaciteta 42 megavata. Fond rizičnoga kapitala Nexus Private Equity namjerava u idućih 4-5 godina ulagati u solarne termoelektrane kroz projekt vrijedan oko 200 milijuna eura, tvrdi član Uprave Marko Makek. “Mi ćemo dati dio iznosa. Područje obnovljivih izvora nas zanima i tu želimo ulagati”, kaže Makek, čiji fond upravlja imovinom vrijednom 254 milijuna kuna. Zanimljivo, investicija koju najavljuje Nexus mogla bi odgovarati ukupnim ulaganjima u obnovljive izvore od 2007. do danas.

Skup kapital
“Vjerujem da je u sve oblike obnovljivih izvora dosad uloženo između 150 i 200 milijuna eura”, procjenjuje naftni konzultant Davor Štern. Skeptičan je prema rastu ulaganja u obnovljive izvore u 2010., a kao razloge navodi skup kapital, komplicirane procedure i nedovršenu zakonsku podlogu. Do kraja siječnja Vlada bi ipak trebala donijeti podzakonske akte vezane uz korištenje biogoriva u Hrvatskoj. “To je ključan moment koji će urediti tržište”, ističe Milodrag Gadže, vlasnik najvećega domaćeg proizvođača biogoriva Europa Mil. Kompanija će iduće godine uložiti između 17 i 20 milijuna eura u novo bioplinsko postrojenje, a sada su u tijeku dogovori s kupcima energenata. “Pregovaramo s velikim tvrtkama poput zagrebačkog ZET-a”, kaže Gadže, čija kompanija proizvodi oko 40.000 tona biogoriva iz uljane repice i soje.

Prepreke

Rožić: Politika protiv obnovljivih izvora
U hrvatskim političkim krugovima uopće se ne razgovara ozbiljno o obnovljivim izvorima, a brojni domaći političari lobiraju protiv čiste energije, upozorava Miroslav Rožić, biolog i član HSS-a. Kaže kako Hrvatska kaska za europskim trendovima zbog “snažnog lobija koji se protivi intenzivnijem korištenju alternativnih izvora energije”. “Pokušavaju obmanuti javnost pričama da nemamo dovoljno vjetra i sunca te da je njihovo korištenje preskupo i neefikasno”, ističe Rožić.