Gotovo svakodnevno u sredstvima javnog priopćavanja izloženi smo napisima o opasnosti od pojačane dohodovne nejednakosti u hrvatskom društvu, nestanku srednjeg sloja, našoj sve većoj sličnosti sa zemljama Latinske Amerike i slično. U tim se raspravama često nedovoljno dobro poznaje razmatrana tema i/ili se zaključuje na temelju površnog dojma. U članku iznosimo definiciju dohodovne nejednakosti, načine njezina mjerenja te pokušavamo razjasniti povezanost globalizacije i nejednakosti.
Kako se mjeri nejednakost
Dohodovna je nejednakost samo jedna dimenzija toga širokoga koncepta nejednakosti, dok druge dimenzije uključuju zdravlje, obrazovanje, pristup uslugama i političko sudjelovanje. Nejednakost možemo definirati kao nepostojanje jednakosti. Jednakost postoji ako je dohodak podjednako podijeljen između jedinica promatranja i to tako da svaka jedinica posjeduje istu razinu. Dohodovna nejednakost obično se izražavaju u Ginijevu koeficijentu koji se kreće u rasponu od 0 do 1, s tim da 0 pokazuje potpunu jednakost, a 1 znači potpunu nejednakost. Druga mjera temelji se na odnosima visine ostvarenog dohotka tako da se ukupna distribucija dohotka podijeli na deset dijelova (decile) pa se uspoređuje odnos iznosa devetog i drugom decila. Važno je napomenuti da u literaturi postoje brojne druge mjere nejednakost, ali nijedna od njih se ne koristi tako često u istraživanju raspodjele dohotka i imovine. Ujedno, često se u mjerenju dohodovne nejednakosti ne obuhvaćaju usluge koje pruža država građanima, a može se sa sigurnošću pretpostaviti da siromašni građani koriste razmjerno više usluga države. Veća nejednakost u najvećoj mjeri je zapreka gospodarskom i društvenom razvoju zbog više razloga. Tada dolazi do znatno većega nasilničkoga kriminala zbog razmjerno veće koristi što ga od njega imaju siromašni i oni na donjem dijelu dohodovne ljestvica. Nadalje, nejednakost uvjetuje narušavanje (ionako malog) socijalnoga kapitala i slabi sudjelovanje građana u političkom životu i društvu, što osobama u lošijem materijalnom položaju povratno smanjuje mogućnosti utjecaja na donošenje odluka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu