Hrvatske tvrtke u posljednje su četiri godine smanjile broj prijava za nove patente za osam i pol puta. Prema podacima Državnog zavoda za intelektualno vlasnišvto u 2004. godini tvrtke iz Hrvatske podnijele su 841 zahtjev za izdavanje patenata, godinu kasnije broj zahtjeva pao je na 665, a lani je pao na svega 101 zahtjev.

To stanje donekle popravljaju privatne osobe koje su lani podnijele 299 zahtjeva za izdavanje patenata. No, i taj broj kontinuirano pada.Ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak kaže da tvrtke u Hrvatskoj ukupno imaju manje patenata, njih 605, nego što ih njihovi pandami u Finskoj registriraju godišnje. “Nužno je da hrvatske tvrtke prigrle američko iskustvo te prepoznaju da je u ekonomiji danas patent jedan od ključnih temelja za ostvarivanje prihoda”, pojašnjava Ramljak. Direktor konzultantske tvrtke Vernexo Bojan Stipić, koji u suradnji s Američkom gospodarskom komorom priprema prvu hrvatsku konferenciju o intelektualnom vlasništvu Intelektiv, kaže da više od 75 posto tržišne vrijednosti 500 najvećih svjetskih kompanija prema S&P-u počiva na njihovom intelektualnom vlasništvu.“Današnje ekonomije ne temelji se više na konkurentnosti radne snage već na konkurentnosti znanja što se u praksi svodi na intelektualno vlasništvo, odnosno patente”, navodi Stipić. Dodaje da su patenti i upravljanje njima jedan su od načina na koji domaće tvrtke mogu stvoriti nove izvore prihoda te povečati svoju konkurentnost. S tim se slaže i Danica Ramljak koja istiće da je Institut osnovao tvrtku Ruđer Inovacije kako bi lansirao takozvanih spin-off kompanije koje se temelje na inovacijama koju su znanstvenici s Ruđera otkrili. “Trebamo inovacije u ICT-u, biotehnologiji i nanotehnologiji, jer one su, a ne isključivo ono što izume inovatori, pravi pokretači ekonomskog razvoja”, kaže Ramljak. S tim se složila direktorica Microsofta Venesa Schütz navodeći da se bez intelektualnog vlasništva vraćamo u ekonomiju u kojoj uspjeti mogu isključivo povlašteni.