Priča o pregovorima hrvatske Vlade i Mola o plinskom biznisu te rješavanju Inina poreznog duga najviše se vrti oko “projekta Sirija”. Nakon što je vjerojatno odbačena opcija da Mađari (jeftino) preuzmu polovicu Inina udjela u tom projektu, u stručnim se krugovima sve više govori o “tržišnijim” kombinacijama kojima bi se s jedne strane osiguralo financiranje obveza hrvatske strane prema toj koncesiji, a s druge se približilo rješavaju Ininih dospjelih obveza prema proračunu.

Srodne djelatnosti
U tom kontekstu u prvi je plan (za)sad izbila ona o konzorciju domaćih tvrtki koje bi otkupile 25-postotni udjel, a posljednjih se dana počelo govoriti i o konkretnim imenima. Za glavnu okosnicu konzorcija slovi Janaf koji bi, navodno, u konzorciju participirao 50-60 posto, a u tom se kružoku (zasad, doduše, sramežljivo) spominju još neke tvrtke srodne djelatnosti i solidna financijskog položaja.

Viši iznos
Ministar financija Ivan Šuker, koji je preuzimanjem funkcije potpredsjednika Vlade za gospodarstvo naslijedio i pregovore vezane uz Inu i Mol, na te glasine kaže kako u Vladi tu konstrukciju nisu razmatrali, a za njegov ukus mediji se općenito previše bave spekulacijama vezanim uz rješavanje Inina poreznog duga državi. U Molu pak kažu kako nemaju informacija o takvim inicijativama. Ostaje tako pitanje jesu li tvrdnje iz domaćih krugova bliskih “projektu Sirija” samo preuranjeno procurile u javnost ili je cijela konstrukcija zasad više u funkciji jačanja pregovaračkih pozicija s Molom? Kako god bilo, iz neslužbenih se izvora čuje da kod potencijalnih sudionika konzorcija zanimanje za spomenutu inicijativu sve više raste iako se operacija procjenjuje na oko 400 milijuna eura, odnosno znatno više od iznosa koji je prvotno Mol zamislio platiti za preuzimanje Inina udjela.

Osim što Jadranskom naftovodu u posljednje vrijeme ide vrlo dobro, a nedavno je potpisao i vrijedan aneks ugovora o prijevozu nafte za potrebe rafinerije Bosanski Brod, računa se da ta državna tvrtka ima interesa da iz uslužnog biznisa (na koji je predodređena naftovodnom mrežom i skladišnom infrastrukturom) preraste u aktivnijeg igrača na tržištu nafte i plina. Za takve ambicije danas ima bilancu koja joj omogućuje financiranje prilično ambicioznih zahvata. Ipak, nesklonost obiju pregovaračkih strana da iole konkretnije potvrde smjer rješavanja otvorenih pitanja na relaciji Vlada-Mol-Ina sugerira da i spomenutu inicijativu treba zasad tretirati sa zadrškom, tim prije što su još nedavno ravnopravno s tom opcijom bili i ponešto drukčiji scenariji za Inine koncesije na istraživačkim poljima u Siriji.