Građani Srbije koji rade u inozemstvu poslali su u devet mjeseci ove godine 2,4 milijarde eura, što je za 44 posto više u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Pokazalo se da su “gastarbajteri” najblji srpski izvozni proizvod, jer su njihove doznake veće od izvoznih poslova tamošnjih poduzeća.

Zahvaljujući doznakama iz inozemstva središnja banka uspijeva spriječiti veću oscilaciju vrijednosti valute u odnosu na euro i dolar, što djeluje pozitivno na negativnu platnu bilancu i omogućava da Srbija ima visoku deviznu rezervu od 9,5 milijardi eura. Najveći dio ostalih doznaka završi u trezorima Nradone banke Srbije u koje stigne preko mjenjačnica gdje građani prodaju devize kako bi pokrili najvažnije mjesešne troškove za prehranu i plaćanje komunalnih usluga. NBS drži nerealno visoku vrijednost dinara, čime su vlasnici devizna značajno oštećeni. Prema istraživanju koje je provelo Njemačko društvo za tehničku suradnju, od oko 400.000 Srba u Njemačkoj, njih 88 posto šalje doznake u zemlju. Prema tom istraživanju, oni su u Srbiju poslali skoro 243 milijuna eura, a još tri milijuna eura se u zemlju slilo na temelju isplate mirovina stečenih u toj zemlji. Prema ocjeni Svjetske banke ukupne doznake iz Njemačke iznose 476 milijuna eura, jer se preostali dio šalje ilegalnim kanalima. Čak 75 posto ispitanika povremeno osobno donose novac, a 43,7 posto novac šalje preko rođaka i prijatelja koji putuju u Srbiju, dok najmanji broj koristi usluge banaka. Osim Njemačke u kojoj radi najveći broj građana iz Srbije, Irska je druga zemlja po veličini poslanih doznaka, jer je transfer novca iz te zemlje najjefitniji.U posljednjih pet godina devizni priljev od doznaka gastarbeitera iznosio je 11,8 milijardi eura.