Kada su 2003. godine ekonomisti Goldman Sachsa Brazil povezali s Rusijom, Indijom i Kinom kao ekonomijama koje će dominirati svijetom, bilo je mnogo sumnje oko slova B u akronimu BRIC. Brazil? Zemlja, čija je stopa rasta oskudna kao i njezini kupaći kostimi, koja je plijen svakoj financijskoj krizi, mjesto kronične političke nestabilnosti i čiji su beskrajni kapaciteti za rasipanje očiglednih potencijala legendarni kao i njihov talent za nogomet i kerneval, jednostavno se nije činila kao da pripada tim rastućim titanima.

Sada se taj skepticizam čini potpuno pogrešnim. Kina možda vodi svjetsku ekonomiju iz recesije, no i Brazil je na tom putu. Možda nije izbjegao ekonomski pad, ali u krizu je zadnji upao i prvi iz nje izlazi. Njegova ekonomija ponovno raste po godišnjoj stopi od pet posto. Budući da će Brazil početi crpiti naftne izvore u svojim dubokim vodama i da će azijske zemlje i dalje biti gladne za hranom i mineralima koju daje brazilske zemlje, taj bi se rast u idućim godinama trebao ubrzati. Prognoze variraju, no u desetljeću nakon 2014. – puno prije nego je predvidio Goldman Sachs – Brazil će najvjerojatnije postati peta po veličini svjetska ekonomija, premašivši tako Veliku Britaniju i Francusku. Do 2025. Sao Paulo će biti peti najbogatiji grad, navodi konzultantska kuća PwC. A u nekim područjima Brazil je i nadjačao ostale članice BRIC-a. Za razliku od Kine, Brazil je demokracija. Za razliku od Indije, nema problema s pobunjenicima, nema etničkih i religijskih konflikata ni neprijateljskih susjeda. Za razliku od Rusije, izvozi više od nafte i oružja, a strane investitore tretira s poštovanjem. Pod predsjednikom Luizom Inaciom Lulom da Silvom, bivšim sindikalnim vođom, vlada je poduzela znatne korake da smanji razlike između bogatih i siromašnih. Uistinu, kada je riječ o promišljenoj socijalnoj politici i poticanju domaće potrošnje svijet u razvoju puno više može naučiti od Brazila nego od Kine. Ukratko, Brazil se odjedanput čini kao da je ušao na svjetsku pozornicu. Njegov dolazak prošli je mjesec simbolično označila dodjela Olimpijskih igara 2016. Riju de Janeiru; dvije godine prije Brazil je biti domaćin Svjetskoga nogometnog prvenstva. Zapravo, uspon Brazila bio je stalan, ne iznenadan. Prvi koraci učinjeni su devedesetih kada je iscrpivši sve opcije pokrenuo razuman niz ekonomskih politika. Ukrotio je inflaciju i zakonima zauzdao potrošnju lokalne i savezne vlade. Središnja banka dobila je autonomiju te zaduženje da inflaciju drži niskom i da izbjegava avanturizam koji je naštetio Britaniji i Americi. Ekonomija se otvorila stranoj trgovini i investicijama, dok su mnoge državne kompanije bile privatizirane. Sve navedeno je pomoglo nastanku velikog broja ambicioznih brazilskih multinacionalnih kompanija.