Nakon potpisivanja sporazuma Rusije i Slovenije, kao posljednje “u lancu” od pet država kroz koje će prolaziti plinovod Južni tok od Rusije do Italije, u srpskim krugovima su odahnuli jer im je to jamstvo da će projekt biti realiziran. Prije Slovenije sporazum su potpisale Bugarska, Srbija, Mađarska, Italija i Grčka. U Hrvatskoj još postoji nada da će se uključiti u projekt. Pretpostavlja se da će pritom biti ključan posjet premijerke Jadranke Kosor Moskvi krajem ove ili početkom iduće godine.
Vlasnički udjel
To je potvrdio i ruski premijer Vladimir Putin koji je kazao da su u tijeku pregovori još s Hrvatskom, Austrijom i Rumunjskom. Gradnja plinovoda stajat će 10 milijardi eura, a završetak radova previđen je za 2015. godinu. U Srbiji je prevladao optimizam nakon Putinove izjave prema kojoj postoji mogućnost da Južni tok bude završen prije Sjevernog toka koji vodi prema Njemačkoj. Krak koji će prolaziti kroz Sloveniju imat će propusni kapacitet od osam milijardi kubičnih metara na godinu, dok će ukupni kapacitet biti 60 milijardi. Tek što se slovenski pregovarački tim vratio iz Moskve u utorak su Gazprom i Srbijagas u Švicarskoj osnovali zajedničko poduzeće za gradnju trase duge 420 kilometara, koja će prolaziti kroz Srbiju. U tom poduzeću ruska kompanija imat će većinski vlasnički udjel od 51 posto, dok će preostali dio pripasti Srbijagasu. U ostalim državama takve tvrtke podijeljene su pola-pola. Međutim, Gazprom je mogao zaobići Srbiju što je izbjegnuto tek nakon što je NIS prodan ruskom Gazpromnjeftu, za što je obećano da će do nje doći plinovod kapaciteta 10 milijardi prostornih metara na godinu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu