Iako je pokazala interes, Hrvatska se još nije jasno odredila prema Uniji za Mediteran, osnovanoj 2008., čiji je cilj stvarati slobodnu trgovinsku zonu na Mediteranu. Upravo ta tržišta, napose sjevernoafričke zemlje, nude priliku za hrvatski izvoz i energetsku sigurnost.

“To je golema prilika za Hrvatsku. Imamo odličan imidž u mnogim arapskim i bliskoistočnim zemljama”, kaže Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma, nevladinog “think-tanka” za Mediteran. No dodaje: “Premda je dala načelnu potporu vlada se još nije odredila prema Uniji”. Početkom mjeseca u Kairu su održane dvije konferencije nevladinih organizacija mediteranskih zemalja o budućnosti Unije, osobito u područjima slobodne trgovine i upravljanja vodama. Konferencija je bila svojevrsna platforma uoči “summita” 2010. u Španjolskoj gdje bi trebao biti usvojen statut Unije. “Ekonomski interesi nadići će političke, što zbog velikog tržišta, što zbog energetske sigurnosti”, smatra Tadić. Nedavno je savjetnik Uprave Ine Mirko Zelić upozorio da Hrvatska hitno mora osigurati isporuke plina iz Alžira, Egipta i Libije jer joj prijeti nova plinska kriza. I Stjepan Mesić je pozvao na okretanje tim tržištima. Ponajviše zbog Unije za Mediteran Hrvatsku su nedavno posjetili egipatski predsjednik Hosni Mubarak i sirijski Bašar al-Asad, koji je konstatirao kako “gospodarska suradnja s Hrvatskom ne postoji”. Na mediteransko tržište 2010. namjerava zakoračiti zagrebačka tvrtka Geofoto, jedna od vodećih europskih kompanija za informatiku i geodeziju. “Turska nam je prioritet, a širimo poslove u Libiju i Italiju”, kaže direktor Zvonko Biljecki. Hrvatska od trenutka stvaranja Unije za Mediteran nije počela raditi na strategiji koju je dužna imati kao članica. No za pokazivanje inicijative vlada će imati priliku za dva tjedna u Dubrovniku na sastanku ministara zaštite okoliša zemalja članica Unije za Mediteran, koju zasad čine sve članice EU i sredozemne zemlje.