U Upravi mostarskog Aluminija u nedjelju nije bilo moguće dobiti službenu potvrdu informacije da je povjerenstvo za privatizaciju 88 posto kapitala Aluminija jednoglasno donijelo odluku da vladi Federacije BiH predloži da se privatizacija mostarske kompanije i najvećega bosanskohercegovačkog izvoznika proglasila neuspješnom i konačno poništi.

Revizija vlasništva
“Tu informaciju ne možemo komentirati, dok ne dobijemo službenu odluku povjerenstva”, kazao je za Poslovni dnevnik glasnogovornik Aluminija Darko Juka. Pokaže li se informacija koju su objavili sarajevski mediji, pozivajući se na neimenovani izvor u vladi FBiH, točna, to će značiti krah trogodišnjega privatizacijskog proces Aluminija. Prijedlog povjerenstva vlada bi trebala dobiti u ponedjeljak. Zanimljivo je da je ova odluka donesena iako je krajem kolovoza za još godinu produžen sporazum o privatizaciji koji je s Aluminijem potpisala federalna vlada još 2006., dok je na njezinu čelu bio pokojni Ahmet Hadžipašičć, a prihvatio parlament FBiH. Prema izvorima sarajevskog tiska, na temelju prijedloga povjerenstva vlada FBiH treba odlučiti hoće li, držeći se postojećeg sporazuma o privatizaciji, ponoviti proceduru za privatizaciju te raspisati novi javni natječaj za prodaju 88 posto kapitala kompanije. Drugi prijedlog povjerenstva je da vlada FBiH izvrši reviziju vlasničke strukture u Aluminiju i da se utvrdi koliko FBiH stvarno ima vlasništva u mostarskom divu! Naime, Aluminij, koji je u ratu gotovo potpuno uništen, obnovljen je ulaganjima šibenskog TLM-a te angažmanom djelatnika i menadžmenta poduzeća, dok država BiH u obnovu mostarske tvrtke nije uložila ni marku. Na temelju toga kod Višeg suda u Mostaru 1997. TLM Šibenik stekao je udio od 12 posto, radnici Aluminija na temelju uloženog rada, a neisplaćenih plaća 64 posto, a država, odnosno FBiH 24 posto kapitala. Višegodišnji spor zbog vlasničke strukture okončan je 2006. dogovorom tadašnjeg premijera FBiH Ahmeta Hadžipašića i bivšega glavnog direktora Aluminija Mije Brajkovića. Sporazumom je predviđena privatizacija 88 posto kapitala Aluminija s tim da se 44 posto kapitala smatra nenominiranim, a 44 posto državnim.Od prodaje Aluminija polovicu novca bi dobila država, a druga polovica bila bi utrošena za odštetu bivših i sadašnjih radnika. U privatiziranoj kompaniji šibenski TLM bi zadržao postojeći udio od 12 posto. Na natječaju za privatizaciju Aluminija pobijedio je konzorcij koji su činili švicarski Glencore, zagrebački Dalekovod i širokobriješki Feal. Hrvatsko-švicarski konzorcij ponudio je za 88 posto udjela u Aluminiju 130 milijuna eura, dok bi 170 milijuna eura investirali u samu kompaniju te zaposlili novih 300 radnika.

Izigrani Hrvati
Iako je mješovito povjerenstvo koje su činili predstavnici vlade FBiH i Aluminija jednoglasno tu ponudu ocijenilo najboljom, vlada FBiH mjesecima je odugovlačila potpisati kupoprodajni ugovor. Lani u rujnu cijena aluminija na svjetskoj burzi bila je prepolovljena, pa je i proizvodnja u mostarskoj kompaniji pala za 25 posto. Hrvatsko-švicarski konzorcij zbog takvih okolnosti nije tražio pregovore o novoj cijeni za Aluminij. No predstavnici vlade nisu se pojavili na dogovorenom sastanku, pa je početkom godine konzorcij otkazao bankovna jamstva, ne želeći unedogled plaćati visoke naknade, bez očitovanja vlade o tome žele li ili ne s njima potpisati ugovor.