Godišnji skup Hrvatskog društva ekonomista zbog svog je tajminga mjesto s kojega ministar financija najčešće najavi glavne konture proračuna za iduću godinu. To se očekuje i od ministra Ivana Šukera na današnjem otvaranju savjetovanja ekonomista premda Zdavko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija, ističe kako “nisu još gotovi s izradom proračuna”.

Brojke se još ažuriraju, naglašava. Ipak, ni za podešavanja nije preostalo mnogo vremena; zakonski rok za slanje plana proračuna za iduću godinu je 15. studenoga. U idućih nekoliko dana očekuje se da će završne opservacije na okvirni plan dati i koalicijski partneri. Za razliku od prošle godine, sa socijalnim partnerima ovaj put nema velikih pregovaranja, i to zato što trenutno nema ni inovacija u području socijalnih prava. Unatoč tome što će iduće godine izostati rast samih mirovina, povećanje mase mirovina, i to sa 34 na 34,7 milijardi kuna, proizlazi ponajprije iz isplata dodataka tzv. novim umirovljenicima u sklopu usklađivanja sa ‘starima’. Nasuprot mirovinama, potrošnja u sustavu zdravstva dogodine se planira neznatno ispod ovogodišnje (oko 24 milijarde kuna), a bez značajnijih promjena planiraju se i proračunski izdaci za zaposlene. Racionalizacija troška ‘hladnog pogona’ javnog sektora u 2010. će se tek trasirati. Evidentno je, dakle, da te stavke iz socijalne sfere, koje čine veći dio rashoda, neće baš donijeti uštede. Tome treba dodati izvjesno povećanje izdataka za kamate po zaduženjima, za koje se procjenjuje da će biti barem 1,2 milijarde kuna veći izdatak nego ove godine. Kako je već prije iz Vlade najavljeno da bi ukupni rashodi proračuna trebali biti na razini 2009, odnosno oko pola milijarde niži, prostor ušteda se svodi na odgađanje pojedinih investicija te nešto škrtije planiranje subvencija. Njima će se gospodarstvu pripomoći s oko 6,2 milijarde kuna ili gotovo milijardu manje nego ove godine, a to će ponajprije osjetiti poljoprivrednici i željeznica. U projekcijama, pak, trošak brodogradnje je ukalkuliran i kroz tristotinjak milijuna kuna subvencija, dok u njima nema izvjesnog ali teško predvidivog dodatnog troška po aktiviranju dijela jamstava. To je i najznačajnija neizvjesnost glede planova za 2010. kojima je ‘skrojen’ deficit državnog proračuna od 7,5 milijardi kuna. Prihodi se očekuju na razini 112-113 milijardi kuna, dnosno oko 1,5 milijardu više nego lani. Na prihodnoj strani dosta je neizvjesno koliki će biti pad prihoda od poreza na dobit (neki procjenjuju 1,3-1,5 milijardi kuna manje), a otežano planiranje svakako vrijedi i za prihode od doprinosa.