Kriza i pad prometa ugasili su najmanje 40 posto hrvatskih agencija za nekretnine čiji je broj još do prije dvije godine rastao poput “gljiva poslije kiše”.

Na “Forumu o poslovanju nekretninama”, koji se tijekom vikenda održao u Vodicama, nisu se pojavili neki njegovi dugogodišnji članovi koji su morali ugasiti djelatnost, pa su čak u Hrvatskoj gospodarskoj komori koja organizira skup razmišljali o tome treba li ga održati 14. godinu zaredom. Sada u Hrvatskoj postoji 775 registriranih agencija, no Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za posredovanje s nekretninama i suvlasnik agencije Kastel, kaže kako to nije realan broj onih koji se doista bave tim poslom. “Mnogi su se registrirali i educirali kako bi se mogli baviti posredovanjem, ali sada se time ne bave. Prije godinu-dvije operativno posredovanjem bavilo oko 500 agencija, a danas je najviše 300 posrednika”, kaže Ranilović. Iako su nam svi sudionici foruma potvrdili pad prometa, kada ga je trebalo kvantificirati, procjene su bile najrazličitije. Potvrđeno nam je samo da se nije dogodio pad od 60 posto koji su za prvih šest mjeseci objavili neki mediji pozivajući se na podatke Porezne uprave. Porezna uprava tek prije kraja godine obrađuje podatke pa su oni odaslani u medije bili nepotpuni. “Pad prometa svim vrstama nekretnina je prema našim procjenama oko 25 posto. Zasad nema točnih podataka”, objašnjava Dubravko Ranilović. Zanimljivo je kako podaci Porezne uprave pokazuju rast cijena unatoč padu transakcija nekretninama. Dok je, primjerice, 2005. godine vrijednost prometa nekretninama u Hrvatskoj bila tek nešto viša od sedam milijardi kuna, kroz konstantni rast na kraju prošle godine ona je iznosila čak 12, 7 milijardi kuna.

I više “jadranskih” agencija potvrdilo nam je da liberalizacija tržišta za državljane EU u veljači nije donijela veći promet kao što se očekivalo. Bilo je puno upita, ali malo realizacije jer su i državljani zemalja EU odlučili preko ljeta pričekati s kupnjom iz straha od daljnjeg razvoja krize. “Sada skupljamo nekretnine koje ćemo ponuditi i nadamo se boljem prometu sljedeće godine”, kaže Zlatko Zjakić iz agencije Martin Hill na Braču gdje se cijene četvornog metra apartmana kreću između 1800 i 2500 eura. Kako kriza polako jenjava u zemljama EU, vlasnici agencija sada održavaju hladni pogon i nadaju se spasu u sljedećoj sezoni. “Preživjet ćemo do proljeća, ali ako se onda ne dogodi promjena, slijedi gašenje još agencija”, tvrdi Ivan Bižanović iz Lika nekretnina. Turistička sezona i priljev Dalmatincima i Istranima donio je u listopadu ipak blago povećanje prometa nekretnina – u Zagrebu. Stanovi se kupuju ili za potrebe djece koja studiraju ili kao ulaganje. “Ljudi s Jadrana koji imaju gotovinu traže stan u Zagrebu, ali uglavnom očekuju spuštanje cijena”, kaže Boro Vujević iz zagrebačke agencije Opereta. O tome hoće li cijene nekretnina u Hrvatskoj padati ili rasti mišljenja su različite. Tražene cijene su na godišnjoj razini niže oko sedam posto, dok se u pregovorima katkad, ovisno o kvaliteti nekretnine, uspijevaju spustiti i između 10 i 20 posto. Vujević smatra da se nakon sniženja traženih cijena sve manje može spuštati cijena u pregovorima i očekuje stagnaciju. Ivan Bižanović očekuje i daljnji pad cijena, dok Dubravko Ranilović očekuje da će nastaviti padati samo cijene nekvalitetnih nekretnina, a kvalitetne će držati cijenu ili čak rasti. Jedan od zaključaka je da banke trebaju ponovno početi financirati gradnju kvalitetnih nekretnina, a ne čekati da rasprodaju sve nekvalitetne koje su se sada zbog ekspanzivnog i neselektivnog financiranja graditelja nakupile u njihovim portfeljima.

Poljoprivredno zemljište

Cijene rastu i do 30 posto
Jedini rast prometa lani je bilo na poljoprivrednom zemljištu. Ono prvoklasno u Slavoniji i Baranji bilježi porast cijene i od 30 posto, kaže Drago Pletikosić iz agencije Arka nekretnine. Tvrdi i da ga uglavnom ne kupuju špekulanti, nego tvrtke i osobe koje ga okrupnjuju i doista se žele baviti poljoprivredom te iskoristiti državne i europske poticaje.