Posljednjih su dana indeksi na objema crnogorskim burzama (NEX i Montenegroberza) porasli uslijed očekivanja ishoda predstojećeg referenduma na kojem će se odlučiti o neovisnosti Crne Gore. Već nekoliko tjedana tečajevi poduzeća rastu kao i zanimanje ulagača, prvenstveno iz Slovenije i Hrvatske. Izgleda da investitori vjeruju u pozitivan ishod referenduma, odnosno u ustroj Crne Gore kao samostalne države, što bi naravno trebalo još više otvoriti vrata crnogorskog tržišta stranim investitorima.

Energetske dionice
Posljednja dva tjedna u znaku su energetskih dionica. Poglavito je riječ o dionicama Elektroprivrede Crne Gore koje postižu cijenu od 3,36 eura i Rudnika ugljena Pljevlja čije su dionice skočile čak 10 posto na 3,30 eura. Skok Pljevlja pripisuje se povećanom interesu stranih ulagača uslijed očekivanja pozitivnog ishoda referenduma u kojima prednjači ruska En Plus grupacija koja je već otkupila tenedersku dokumentaciju za Termoelektranu Pljevlja, a od početka godine ušli su i u vlasništvo Kombinata aluminijuma i u Rudnik Boksita Crna Gora. Kupnjom udjela u Rudniku Pljevlja Rusi bi predstavljali ključnog “igrača” u energetskom sektoru Crne Gore. Osim Rusa, zainteresirani su ulagači iz Grčke, SAD, Češke, Slovačke i Austrije. Analitičar podgoričke Monte Adrie Uglješa Vučinić izjavio je kako su hrvatski investitori vrlo dobro upoznati sa stanjem u Crnoj Gori te da su, kao i ostali ulagači, uvjereni u pozitivan ishod referenduma. To se posebice vidi u intenziviranju trgovine i porastu cijena većine dionica na objema burzama. U odnosu na početak 2005. godine vrijednost dionica spomenutog EPCG-a porasla je nevjerojatnih 1632 posto što čini ovu kompaniju apsolutnim dobitnikom na burzi. Dionice Budvanske rivijere uvećane su također visokih 1582 posto, Luke Bar 1085 posto, Jugopetrola 326 posto, Korala 233 posto i DKP 134 posto. Dionice samo četiriju kompanija zabilježile su pad. Kod fondova najveći rast ostvarile su dionice Eurofonda 900 posto, Atlasmonta 765 i Trenda 636 posto.
“Okončanje referenduma predstavlja stvaranje iznimno plodnog tla za investicije domaćih i stranih ulagača s obzirom na to da se čitava politička klima zaokružuje. Potrebno je samo prisjetiti se događanja u Hrvatskoj i Sloveniji u vrijeme kada su se te dvije zemlje nalazile na svojevrsnoj prekretnici razvoja tržišta, odnosno na razini tržišta na kojoj se sada nalazi Crna Gora”, izjavio je Vučinić. Podsjetio je na cijene rasta najjačih hrvatskih i slovenskih dionica poput Plive, Krke, Gorenja ili Mercatora te ih usporedio s rastom nekretnina u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu ili Ljubljani.

Stižu i Amerikanci
Činjenica je da je crnogorska regulativa relativno dobro sređena te da su institucije tržišta kapitala stabilne, što znači da nakon završetka referenduma i političke stabilizacije neće više biti otežavajućih faktora za institucionalne investitore.
“Jasno je kako se događa velik preokret na crnogorskom tržištu što se ogleda u nedavnim događanjima rasta interesa stranih investitora osobito američkih fondova za Budvansku rivijeru gdje se gradi hotel Hilton, te za energetske dionice poput Elektroprivrede, Telekoma ili pak Plantaža. Što se tiče mehanizma trgovanja vrijednosnim papirima, prioritet će biti uvesti custody service”, zaključio je Vučinić.

Hrvatski ulagači među najaktivnijima
Pojedinačni ali i institucionalni hrvatski investitori najviše su zainteresirani za dionice Plantaža, Telekoma i Jadranskog brodogradilišta te su sve aktivniji ulagači na objema crnogorskim burzama. Među najvećim hrvatskim ulagačima nalaze se Nexe Grupa, Kapital fond, ali i HPB. Takvim ulaganjima već je prošle godine zabilježena visoka dobit te se nakon završetka referenduma očekuje još veća aktivnost ulagača i iz drugih zemalja.