EN DE

Gubici i dobit banaka u Srbiji gotovo izjednačeni

Autor: Vladimir Harak
04. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Podaci o devetomjesečnom poslovanju srpskih banaka potvrdili su da se kriza iz gospodarskog sektora preselila u financijske institucije

Devetomjesečni izvještaj Narodne banke Srbije (NBS) potvrdio je ono što se na polugodištu tek naslućivalo. Prvi put od velike reforme financijskog sustava 2000. – 2001. godine srpske su se poslovne banke suočile s padom aktivnosti i padom dobiti. Dvadeset banaka ostvarilo je u prvih devet mjeseci 2009. dobit od 24,6 milijardi dinara (oko 264 milijuna eura), dok je 14 banaka završilo u minusu teškom 21,5 milijardi dinara (oko 230 mil. eura).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Doduše, krajem lipnja rezultat je bio još nepovoljniji. Tada je 21 banka bila u plusu od 19,1 mlrd. dinara, ali je gubitak 13 banaka bio još veći i dostizao je 23,5 milijardi. Očigledno su se neke banke potrudile srediti svoje financije i umanjiti gubitake. No zato je kod drugih, čak i onih koje su na polugodištu bili u “zelenoj” zoni, došlo do gomilanja problema i pojave negativnog rezultata. Uspjeh u saniranju lošeg stanja primjetan je kod Poštanske štedionice, koja je polugodišnji gubitak od 1,47 milijardi dinara uspjela do kraja trećeg tromjesečja spustiti na 1,14 milijardi. U slovenskoj NLB banci je gubitak smanjen sa 440 milijuna na 323 milijuna, dok je Metals banka iz Novog Sada oštrom štednjom i dokapitalizacijom uspjela polugodišnji gubitak od 4,92 svesti na 1,42 milijarde dinara.I u samom vrhu srpskog bankarstva došlo je do određenih promjena. Iako je njezina dobit i dalje vrlo visoka (3,45 milijardi), pozitivni rezultat AIK banke iz Niša je za 30 postotaka manji nego krajem lipnja. Slično se dogodilo i s Vojvođanskom bankom, koja je dio grčke NBG grupe. Ova banka je tijekom trećeg tromjesečja umanjila dobit za 1,6 posto. Ekonomski stručnjaci smatraju da se kriza gospodarstva polako preselila i u financijski sektor. Da je to tako, govori rast otpisa dugovanja i rezervacija na rizične plasmane, a vidi se i kašnjenje u ispunjavanju obveza kod svih korisnika kredita, ali je neažurnost ipak najveća kod poduzeća.

Devetomjesečni izvještaj Narodne banke Srbije (NBS) potvrdio je ono što se na polugodištu tek naslućivalo. Prvi put od velike reforme financijskog sustava 2000. – 2001. godine srpske su se poslovne banke suočile s padom aktivnosti i padom dobiti. Dvadeset banaka ostvarilo je u prvih devet mjeseci 2009. dobit od 24,6 milijardi dinara (oko 264 milijuna eura), dok je 14 banaka završilo u minusu teškom 21,5 milijardi dinara (oko 230 mil. eura).

Doduše, krajem lipnja rezultat je bio još nepovoljniji. Tada je 21 banka bila u plusu od 19,1 mlrd. dinara, ali je gubitak 13 banaka bio još veći i dostizao je 23,5 milijardi. Očigledno su se neke banke potrudile srediti svoje financije i umanjiti gubitake. No zato je kod drugih, čak i onih koje su na polugodištu bili u “zelenoj” zoni, došlo do gomilanja problema i pojave negativnog rezultata. Uspjeh u saniranju lošeg stanja primjetan je kod Poštanske štedionice, koja je polugodišnji gubitak od 1,47 milijardi dinara uspjela do kraja trećeg tromjesečja spustiti na 1,14 milijardi. U slovenskoj NLB banci je gubitak smanjen sa 440 milijuna na 323 milijuna, dok je Metals banka iz Novog Sada oštrom štednjom i dokapitalizacijom uspjela polugodišnji gubitak od 4,92 svesti na 1,42 milijarde dinara.I u samom vrhu srpskog bankarstva došlo je do određenih promjena. Iako je njezina dobit i dalje vrlo visoka (3,45 milijardi), pozitivni rezultat AIK banke iz Niša je za 30 postotaka manji nego krajem lipnja. Slično se dogodilo i s Vojvođanskom bankom, koja je dio grčke NBG grupe. Ova banka je tijekom trećeg tromjesečja umanjila dobit za 1,6 posto. Ekonomski stručnjaci smatraju da se kriza gospodarstva polako preselila i u financijski sektor. Da je to tako, govori rast otpisa dugovanja i rezervacija na rizične plasmane, a vidi se i kašnjenje u ispunjavanju obveza kod svih korisnika kredita, ali je neažurnost ipak najveća kod poduzeća.

Brojke

Najveća Banca Intesa
Prema aktivi najveća je srpska banka Banca Intesa Sanpaolo koja upravlja sa 291 milijardom dinara aktive (oko 3,1 mlrd. eura), a slijede Komercijalna banka (195,5 mlrd. dinara, 2,1 mlrd. eura) i Raiffeisen banka (183,7 mlrd. dinara, 1,95 mlrd. eura).

Gubitnici i dobitnici
Najveću dobit među srpskim bankama u prvih devet mjeseci zabilježila je Banca Intesa Sanpaolo (4,52 mlrd. dinara, odnosno 48 mil. eura), a najveći gubitak Alpha banka (5 mlrd. dinara, odnosno 53 mil. eura).

Autor: Vladimir Harak
04. studeni 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close