Kao kandidati za Polančecovu fotelju, spominju se i Borislav Škegro, Željko Lovrinčević i Damir Kuštrak. U javnosti je Škegro ostao najupamćeniji kao ministar financija pod čijom je palicom uveden PDV, porez koji danas u državnu blagajnu nosi više od polovice prihoda.

Prije odlaska u politiku Škegro je 16 godina gradio znanstvenu karijeru na Ekonomskom institutu. Nakon trećesiječanjske smjene vlasti, odlazi u privatni biznis. S partnerima osniva prvi domaći fond rizičnog kapitala Quaestus i to čak prije nego je zakon regulirao rizične fondove. Portfelj Quaestusa između ostalog uključuje Metronet, Hospitalija trgovinu i Daily Fresh. Osim rizičnog fonda, nekretninski fond Quaestusa uložio je primjerice i u 230.000 metara kvadratnih zemljišta u Rugvici samo 3 mjeseca prije objave da dolazi švedska Ikea. Kriza je zakomplicirala poslovanje kompanija pa se dio ulaganja pokazao dodatnim rizikom, primjerice Hospitalija trgovina nije uspjela isplatiti obveze po komercijalnim zapisima. Unatoč dobrim vezama s HDZ-om i činjenici da iz te stranke nikad formalno nije izašao, Škegri nitko ne osporava stručnost. Sam Škegro javno je rekao da kad god se dogodi neki ekonomski ‘škripac’, HDZ upravo njegovo ime vadi iz naftalina. Još u studenom prošle godine Škegro je predložio dizanje PDV-a i zamrzavanje plaća, što je Vlada s gnušanjem tada odbacila, da bi sama uvela tek nekoliko mjeseci kasnije. Ipak, bivši ministar iza sebe ima repove. U najvećim privatizacijskim procesima tijekom 90-ih upravo je Škegro bio glavni pregovarač pa su se na kalkuliranje s njegovim imenom kao nasljednikom Polančeca sindikalisti na čelu s Ozrenom Matijaševićem oštro obrušili. I Željko Lovrinčević izdanak je Ekonomskog instituta. Profilirao se kao prvi ekonomski savjetnik Jadranke Kosor čije je poteze u medijima opravdavao. Kao minus spočitava mu se činjenica da nije stranački čovjek.