O poslovanju SKDD-a u ovoj i idućoj godini, novom cjeniku usluga, short sellingu i privatizaciji SKDD-a razgovarali smo s predsjednicom Uprave Vesnom Živković.

Kako se ova kriza odrazila na SKDD? Je li se ostvarilo predviđanje o padu prihoda za oko 35%, rashoda za oko 8%, odnosno dobiti za preko 60%?
Uspješnost poslovanja SKDD-a u direktnoj je korelaciji s poslovnim rezultatima naših članova. Za pojedine usluge, kao što su pohrana vrijednosnih papira te poravnanje i namira, za sada smo jedini pružatelji usluga, dok smo za neke usluge izloženi konkurenciji, odnosno naši se članovi mogu odlučiti i za drugog izvođača. Tu prvenstveno mislim na korporativne akcije, kao što je npr. isplata dividende. Nedavno sam pročitala kako se jedno društvo požalilo na iznos koji smo naplatili u postupku isplate dividende, a da se pri tome nije navelo što sve spada u tu uslugu te na koji način se ona provodi. Uvjerena sam da se teško može kvalitetno odraditi takav opsežan, odgovoran i izuzetno kompliciran postupak po cijeni nižoj od naše. Ukupni financijski rezultati za prvih šest mjeseci bolji su od očekivanih, ali prvenstveno zbog prihoda koje smo ostvarili iz usluga korporativnih akcija. Bez tih prihoda rezultati su gotovo jednaki rezultatima cjelokupnog tržišta kapitala.Na primjer, samo prihodi od pohrane su manji za 30 posto, prihodi od poravnanja i namire manji su za 44 posto, ali su zato prihodi od korporativnih akcija veći za 28 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupni prihodi bilježe pad od 28 posto.

U kojem stadiju je uvođenje short-sellinga?
Rad na projektu “Short-selling” započet je na inicijativu Zagrebačke burze. Nakon izrade početne studije, analizirali smo takve sustave u Europi te smo kroz rad udruženja europskih depozitarnih i klirinških kuća, čiji smo vrlo aktivan član, proveli istraživanja o volumenu i zakonskoj regulativi koja prati takvu vrstu trgovanja.S obzirom da je u nekim jurisdikcijama takav način trgovanja obustavljen, a i volumen je značajno smanjen tamo gdje je to dopušteno, odlučili smo napustiti početnu ideju o uvođenju sustava “short-sellinga” te je zamijenili – projektom zajma vrijednosnih papira. Inače, usluga zajma vrijednosnih papira spada u svjetske standarde koje treba pružati svaki depozitorij/klirinška kuća. Kako mi tu uslugu još ne pružamo, odlučili smo znanja stečena u dosadašnjim istraživanjima iskoristiti u ovom projektu. O tome smo obavijestili Hanfu i dobili podršku. Ovih dana održat ćemo prezentaciju projekta za zainteresirane strane te od industrije zatražiti da pridruži svoje predstavnike kako bismo mogli završiti projektnu dokumentaciju. Planiramo taj dio završiti za dva mjeseca, kako bi projekt mogao ići u produkciju krajem prvog tromjesečja 2010. godine.

Je li uopće po Vašem mišljenju moguće uvesti short-selling u onom vidu u kojem će biti u potpunosti iskorišten?
Kao što sam već navela, baš iz razloga što mislim da u ovom trenutku takva usluga ne bi bila interesantna većem broju članova tržišta, donijeli smo odluku da idemo s projektom zajma vrijednosnih papira.

Kako to da ste se odlučili sniziti cijene usluga SKDD-a? Koliko će, prema poslovnom planu, pasti prihodi zbog jeftinijih usluga?
Za ovakvu odluku, postojalo je više razloga. U 2008. godini ostvarili smo odlične financijske rezultate te smo bili svjesni da zbog situacije u gospodarstvu, a posljedično i na tržištu kapitala treba u nadolazećem razdoblju promijeniti poslovnu politiku koju smo vodili u prethodnim godinama. SKDD je kao i svako drugo dioničko društvo dužno kroz prodaju svojih proizvoda, tj. usluga, ostvariti što bolji poslovni rezultat, tj. svojim dioničarima osigurati što bolji prinos.No kako smo u većinskom državnom vlasništvu, bilo je jednostavnije postići dogovor da se prihodi svedu u okvire koji će osigurati stabilnost rada i razvoja institucije, ali da se neko vrijeme ne postiže tako velika dobit. Prvenstveno se željelo potaknuti ulagatelje da se vrate na tržište kapitala stimulirani (uz ostale razloge) i znatnim smanjenjem cijena usluga na tržištu kapitala.Prema do sada dostupnim informacijama, određeni broj naših članova smanjio je cijene svojih usluga koje pružaju ulagateljima. No dio naših članova će vjerojatno odustati od smanjenja svojih naknada te taj dio iskoristiti za poboljšanje svoje financijske situacije s obzirom na vrlo male volumene trgovanja. Mislim da je potrebno naglasiti da bi i ostale institucije na tržištu kapitala trebale pokušati analizirati svoje kalkulacije te pronaći prostora za sniženje cijena svojih usluga. U ovako velikoj krizi svi zajedno moramo poduzeti sve moguće korake za poticanje ulagatelja, ali i izdavatelja vrijednosnih papira, da pokušaju svoje potrebe za financiranjem ostvariti na tržištu kapitala. U odnosu na poslovne banke koje vode vrlo jaku marketinšku bitku za svakog klijenta, mislim da mi na tržištu kapitala u tom dijelu ne činimo dovoljno. Iako je novi cjenik u primjeni od 1. listopada, sniženje cijena neće imati tako značajan efekt na poslovne rezultate u ovoj godini, ali će nam pomoći u analizi postignutog učinka na naše poslovanje, kao i na poslovanje naših članova, pa se može dogoditi da ćemo u sljedećoj promjeni cjenika još dodatno “polirati” cijene.

Kakvi su poslovni planovi za iduću godinu? Koja su Vaša očekivanja?
Znate, ja sam po prirodi realni optimist i uvijek pokušavam pronaći opravdane razloge za pozitivna očekivanja. Kada nastupi kriza kao što je ova, potrebno je vidjeti što učiniti da spriječite, prvenstveno pad kvalitete usluga koje pružate, odnosno morate uvjeriti svoje klijente da ste solidno osigurani i za krizne trenutke.S obzirom na svoju ulogu na tržištu kapitala, SKDD nikada ne smije dozvoliti da poslovanje i normalno funkcioniranje tvrtke dođu u opasnost. Svaki postojeći ili budući ulagatelj, bio on mali ili institucionalni, mora biti siguran u instituciju koja čuva njegovu imovinu. Kao dobar primjer može poslužiti zakonska obveza koja američkim institucionalnim ulagateljima dopušta ulaganje isključivo na onim tržištima čiji depozitorij/kliring ima sustav usklađen sa zahtjevima američke komisije za vrijednosne papire – SEC pravilo 17f(7)). Svake godine SKDD je dužan odgovoriti na upitnik kojim potvrđuje da udovoljava tim uvjetima i to već godinama, o čemu su obaviješteni naši članovi koji nam često dovode u posjet analitičare značajnih institucionalnih investitora zainteresiranih za ulaganje na našem tržištu.Kao i svake godine, u listopadu radimo poslovni plan za sljedeću godinu koji nadzorni odbor treba usvojiti do polovice prosinca. U planu je uvođenje još nekoliko novih usluga poput onih koje smo uveli ove godine, kao što su aplikativno sučelje i korištenje SWIFT poruka u sustavu poravnanja i namire. Tim uslugama prvenstveno unapređujemo naše osnovne usluge, jer npr. kroz aplikativno sučelje naši članovi preuzimaju potrebne podatke iz našeg sustava elektroničkim putem, odnosno ostvaruje se veza B2B čime se prvenstveno smanjuje operativni rizik, ali i pojeftinjuje cjelokupni postupak poravnanja i namire od strane naših članova. U tijeku su pregovori o još nekim projektima o kojima je za sada još rano govoriti, no nadamo se da će nadležni i u tim projektima SKDD-u dodijeliti ulogu nositelja, s obzirom na naše dobre reference.

Zašto SKDD još nije uvijek privatiziran? Do kada se može očekivati privatizacija?
Pitanje privatizacije je izuzetno interesantno i s njim će se većinski vlasnik kad-tad pozabaviti. Je li došlo vrijeme za to? Po mom mišljenju još nije. No tu odluku prepuštam vlasnicima, a ja ću se kao i cijela Uprava maksimalno zalagati da se usvoji onaj model koji je najbolji za naše tržište.

Dodatni razlozi

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Najavljivalo se da će short-selling zaživjeti u jesen, no još uvijek nema naznaka njegovog uvođenja?
Tako smo planirali, no navela bih još jedan razlog zašto smo promijenili strategiju. ECB intenzivno radi na projektu T2S (“Target 2 Securities”) koji će biti obvezan prvenstveno za članice EMU-a, a nakon toga i za ostale članice EU-a. Jedan od uvjeta za uključenje u projekt je i postojanje sustava zajma vrijednosnih papira, jer on povećava likvidnost tržišta, ali što je još važnije smanjuje mogućnost neispunjenja obveze predaje vrijednosnih papira u postupku poravnanja i namire, jer ukoliko je član “kratak” za papire, može ih pozajmiti na organiziranom tržištu.

Suradnja

Kakva je suradnja sa ZSE?
Suradnja je zadovoljavajuća, ali ima puno prostora za poboljšanje. Propustili smo mogućnost bolje suradnje koja bi dovela i do bolje poslovne povezanosti u trenutku kada je burza kupovala novi softver. Da smo imali priliku sudjelovati u definiranju projektne dokumentacije, tada bismo predložili uvođenje dodatnih mogućnosti kojima bismo olakšali pa i ubrzali rad članova burze koji su ujedno i članovi SKDD-a. Ta prilika je propuštena, no postoji još mnogo područja u kojima možemo produbiti suradnju. Pa i inicijativa burze za projekt “short-sellinga“ rezultirat će projektom zajma vrijednosnih papira.

Kakva je suradnja s regulatorom?
Suradnja s regulatorom je vrlo dobra. Kad kažem vrlo dobra, znači da mislim da može biti još bolja. Teško je reći kako surađujete s onim tko vas nadzire. U poslovnom pogledu vrlo često zajednički rješavamo probleme, konzultiramo se o svim novim projektima, a najbolji primjer zajedničkog rada na jednom projektu je realizacija Fonda za zaštitu ulagatelja. Projekt je uspješno priveden kraju.