Sadašnji sustav strukovnog obrazovanja ne daje dovoljno; proizvodna zanimanja vape za kadrovima, ali među mladima nema motivacije za njihov odabir, upozorio je jučer Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore na HOK-ovoj Međunarodnoj konferenciji o strukovnom obrazovanju apelirajući da se strukovno obrazovanje u Hrvatskoj podigne na višu razinu kako bi pratilo razvoj tehnologije i tržišta. HOK je inače 2006. godinu proglasio godinom strukovnog obrazovanja dajući prioritet toj temi i u svjetlu hrvatskog približavanja EU. Tu je inicijativu jučer simbolično poduprla i Vlada, darujući HOK-u 150 tisuća kuna za projekte unaprjeđenja i promocije strukovnog obrazovanja. Premijer Ivo Sanader, koji je otvorio HOK-ovu konferenciju, istaknuo je nužnost da strukovno obrazovanje postane trajno opredjeljenje ne samo HOK-a i Vlade, nego i cijelog društva jer “želimo li biti konkurentni u uvjetima ubrzane globalizacije, strukovno obrazovanje, znanje i istraživanje nemaju alternative”.

Akcent na obrazovanju
“Govorimo stalno o Finskoj, Irskoj, Estoniji i Južnoj Koreji kao o gospodarskim čudima, no brzi gospodarski rast kod njih se nije dogodio čudom, nego su shvatili da akcent moraju staviti na znanje i obrazovanje”, kazao je Sanader podsjetivši kako se ovih dana Vlada opredijelila za produljenje obveznog školovanja i na srednjoškolsko obrazovanje, i to s početkom u školskoj godini 2007./2008., a najavio je i donošenje novog zakona o cjeloživotnom učenju. Nedopustivo je i nehumano po Sanaderu da ljudi u četrdesetim godinama kada izgube posao gotovo nemaju više šansi za ponovno zaposlenje, a upravo cjeloživotnim učenjem se tomu može “doskočiti”. Učenje je, pojasnio je premijer, ono što radnu snagu čini fleksibilnom, a ne seljenje iz grada u grad. Sanader je ispričao i kako mu se strani investitor u Dalmaciji požalio da za realizaciju ulaganja nema radnika sa zanimanjima koja su mu potrebna za rad pa zaključuje da je u Hrvatskoj lakše dobiti ulaganja u financijski i osiguravateljni sektor, nego za proizvodne i greenfield investicije za koje nedostaje stručnih radnika. Započetim reformama u školstvu resorni je ministar Dragan Primorac vrlo zadovoljan, a posebice je pohvalio to što reforma strukovnog obrazovanja “dolazi odozdo”, iz struke, odnosno da nije nametnuta, kao u ostalim segmentima obrazovanja.

Priznavanje kvalifikacija
Na konferenciji, na kojoj je sudjelovao niz međunarodnih stručnjaka, Enrique Aguado Asenjo iz Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj predstavio je europski okvir za priznavanje profesionalnih kvalifikacija u strukovnom obrazovanju, no kako se moglo zaključiti iz izlaganja Rudolfa Herwiga iz Bavarske gospodarske komore, ni u EU još nema jedinstvenog stava o kvalifikacijskom okviru. Njemačke gospodarske organizacije, kako je pojasnio, inzistiraju na dobrovoljnosti primjene europskog kvalifikacijskog okvira. U zaključcima HOK-ove konferencije o unaprjeđenju strukovnog obrazovanja istaknuti su zahtjevi za hitnim pokretanjem aktivnosti koje bi Hrvatsku u strukovnom školstvu približile EU. Traži se, naime, jačanje partnerstava svih institucija koje skrbe o strukovnom obrazovanju, odnosno osnivanje Nacionalnog vijeća za strukovno obrazovanje, hitno provođenje analize sektora i zanimanja, rekonstruiranje svih kurikuluma, bolju integraciju teoretskih znanja i prakse, te podizanje kvalitete i atraktivnosti teoretskoj i praktičnoj nastavi, kao i osiguranje “prohodnosti” u sklopu integriranog cjeloživotnog učenja.