Hrvatske zračne luke su u prva tri tromjesečja općenito zabilježile manji broj putnika te manji broj zrakoplovnih operacija. Zanimljivo je da je na gotovo svim zračnim pristaništima zabilježen trend većeg smanjenja polijetanja i slijetanja od smanjenja broja putnika. To je zato što zračni prijevoznici sve više koriste zrakoplove većega kapaciteta čime se s manjim brojem samih zrakoplova može prevesti znatno veći broj putnika.

Pula
Antonio Rotta, voditelj marketinga Zračne luke Pula, navodi da je sezona 2009. u njihovoj zračnoj luci bila ili će biti oko 20 posto slabija u odnosu na 2008. godinu. “Najveći pad prometa dogodio se kod putnika iz Rusije, gotovo 30 posto manje, a razlog je prije svega kasno ukidanje viza za područje Rusije i Ukrajine, a tu su još i devalvacija njihove valute te globalna recesija”, kazao je Rotta. U prvih devet mjeseci ove godine pulska zračna luka je prema vlastitoj statistici obradila 292.129 putnika, dok je u istom razdoblju lani ta brojka iznosila 364.617 putnika.

Zagreb
Najveća hrvatska zračna luka, ona u Zagrebu, u prvih osam mjeseci zabilježila je pad prometa putnika za 3,83 posto te broj zrakoplovnih operacija za 8,8 posto. Preko Zračne luke Zagreb je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci prošlo 1,404.452 putnika, što je gotovo četiri posto manje od 1,460.310 koliko ih je bilo u istom razdoblju prošle godine. Broj polijetanja i sljetanja zrakoplova pao je s prošlogodišnjih 30.014 na 27.364 u ovogodišnjem razdoblju. Kako su pojasnili na Plesu, Zagreb je prije svega poslovna destinacija te je izbijanjem globalne recesije došlo do znatnog smanjenja poslovnih putovanja.

Dubrovnik
Dubrovačka zračna luka Čilipi je najznačajniji hrvatski turistički aerodrom te je unatoč krizi u prvih osam mjeseci zabilježila “prihvatljiv pad” putnika od 4,7 posto. U odnosu na lanjskih 862.654 putnika u Dubrovniku su u prvih osam ovogodišnjih mjeseci, prema vlastitim statistikama, obradili 822.226 putnika. Ove godine pao je i broj zrakoplovnih operacija, i to za tri posto. Zabilježeno je 8002 polijetanja i slijetanja u odnosu na 8252 u prvih osam mjeseci prošle godine. Razvoj zračne luke u Dubrovniku je očito poslužio kao primjer i drugim hrvatskim aerodromima, prije svega Zagrebu. Naime, sredinom godine je na čelno mjesto najvećega domaćeg civilnog aerodroma Zračne luke Zagreb došao Tonči Peović, dosadašnji direktor Zračne luke Dubrovnik.

Split
Lukša Novak, direktor Zračne luke Split, navodi da je u prvih devet mjeseci 2009. godine njegova tvrtka zabilježila pad broja putnika za 7,9 posto te broj zrakoplovnih operacija za 9,7 posto. “U ovogodišnjem razdoblju imali smo 978.000 putnika za razliku od 1,06 milijuna u prvih devet mjeseci 2008. godine. Isto tako ove smo godine zabilježili 6688 polijetanja i slijetanja zrakoplova, a u odnosu na 7403 u istom razdoblju lani”, kazao je Novak. U Zračnoj luci Split navode da je u ovogodišnjem razdoblju kod njih slijetalo 45 zrakoplovnih kompanija, a glavne destinacije su im: Zagreb, London, Pariz, Köln, Frankfurt, Stuttgart, Oslo i Stockholm. Gledano po zemljama, najviše putnika dolazilo je iz Njemačka, a slijede Velika Britanija, Hrvatska, Francuska ,Norveška i Švedska. Direktor splitske zračne luke očekuje da će u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju obujam putničkog prometa biti na razini prošlogodišnjeg. Tijekom listopada u Zračnoj luci Split započinju radovi na proširenju stajanke, što ne bi smjelo utjecati na redovan promet. Kao karakteristiku ove turističke sezone, i prva tri tromjesečja općenito, Lukša Novak navodi da avioprijevoznici sve češće koriste zrakoplove većega kapaciteta, čime se smanjuje broj operacija, ali potencijalno povećava broj putnika. Isto tako u ovoj je godini, navodi Novak, primjetan rast operacija poslovne avijacije.

Zadar
Rekordan broj putnika u svojoj 40-godišnjoj povijesti Zračna luka Zadar ostvarila je 2008. godine kada se preko zračne luke prevezlo gotovo 160.000 putnika. Međutim, ova godina s povećanjem prometa za više od 35 posto zasigurno će postaviti novi rekord u broju putnika te sukladno tome planiramo promet od gotovo 220.000 putnika, navodi Tomislav Žepina, voditelj službe komercijalnih poslova Zračne luke Zadar. “U ostvarivanju ove brojke umnogome su pomogle niskotarifne kompanije preko kojih je Zadar povezan s brojnim destinacijama iz cijele Europe. Kada govorimo o niskotarifnim kompanijama, nezaobilazno je ime kompanije Ryanair, koji sa svojih sedam destinacija čini kompaniju broj 1 u Zračnoj luci Zadar. Ne smijemo zanemariti ni Germanwings i ostale manje niskotarifne kompanije koje zasigurno popravljaju ukupan broj putnika u Zračnoj luci Zadar. Domaći promet je također u porastu te čini 18 posto ukupnog prometa zračne luke. Ove godine imamo osam novih linija. Ryanair je uveo Edinburgh, Stockholm, Frankfurth, Düsseldorf i Pisu, dok je Germanwings uveo Berlin. Imamo i dva nova avioprijevoznika ove godine, i to Low Cost Carrier Danube Wings, koji leti za Bratislavu, te Orenburg Airlines, koji ima čarter-liniju za Moskvu. Zračna luka Zadar tjedno ima 54 avionske operacije u redovnom prometu. Ukupno smo do 30. rujna imali 2745 avionskih operacija, dok smo prošle godine imali 2666 avionskih operacija. Gledano u tonama, prosječna tonaža zrakoplova iznosila je 79.660 kg, dok je prethodne godine prosjek iznosio 71.766 kg. Što se tiče broja zrakoplovnih kompanija, ove godine u redovnom prometu imamo sedam velikih zrakoplovnih kompanija, ne uzimajući u obzir čarter-prijevoznike, i to: Ryanair, Germanwings, Intersky, Danubewings, Air Alps, Avia Business Group te Croatia Airlines. Kako sada stvari stoje, te ako se naši planovi i dalje budu ostvarivali kao i do sada, sljedeće godine očekujemo promet od gotovo 300.000 putnika. Porast prometa kao i do sada bio bi od važnosti ne samo za zračnu luku nego i za sami razvoj turizma, kako u gradu, tako i u županiji, te se nadamo da ćemo tu brojku ostvariti. Ako se takav trend porasta broja putnika i destinacija nastavi, smatramo da bi se već za nekoliko godina mogao ostvariti naš plan od 500.000 putnika”, kazao je Tomislav Žepina.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo