BEOGRAD – Krajem prošlog tjedna je počela primjena odluke Narodne banke Srbije kojom je podigla obveznu rezervu poslovnim bankama na njihovo zaduživanje u inozemstvu sa 40 na 60 posto. Na tu mjeru, donijetu sa ciljem da se smanji potražnja stanovništva za kreditima, već su reagirale poslovne banke najavom o povećanju kamata jer poslovne banke više nemaju vlastite rezerve iz kojih bi amortizirale povećane troškove. Prema najavama poslovnih banaka, kamate će biti povećane za oko sedam posto, tako da Srbija i dalje ostaje zemlja s najvećim kamatama na zajmove banaka. One su se dosad kretale od od 10 do 15 posto na dinarske pozajmice (efektivna kamata je iznosila od 25 do 30 posto), a na devizna sredstva od 3 do 5 posto (efektivna kamata od 15 do 20 posto). Mjera NBS o povećanju obvezne rezerve uslijedila je poslije saznanja da su banke u prvom tromjesečju odobrile 534,4 milijuna eura kredita, od kojih jednu trećinu građanima, tako da je zaduženost po stanovniku porasla na 800 eura. Odobreni krediti smatraju se glavnim karivcem za povećanu potrošnju, što izaziva rast inflacije, jer je kupovna moć stanovništva od redovnih primanja, u posjeku oko 200 eura, veoma mala. NBS je povukla potez kojim nastoji spriječiti preljevanje inozemnih deviznih sredstava u domaću novčanu masu. Ta mjera naišla je na odobravanje u ekonomskim krugovima iako se smatra kako monetarne mjere nisu dovoljne za suzbijanje inflacije jer je ona posljedica neprimjerene javne potrošnje i monopolskog položaja javnih poduzeća, koja svoju neracionalnost u poslovanju pokrivaju visokim cijenama.
BEOGRAD – Krajem prošlog tjedna je počela primjena odluke Narodne banke Srbije kojom je podigla obveznu rezervu poslovnim bankama na njihovo zaduživanje u inozemstvu sa 40 na 60 posto. Na tu mjeru, donijetu sa ciljem da se smanji potražnja stanovništva za kreditima, već su reagirale poslovne banke najavom o povećanju kamata jer poslovne banke više nemaju vlastite rezerve iz kojih bi amortizirale povećane troškove. Prema najavama poslovnih banaka, kamate će biti povećane za oko sedam posto, tako da Srbija i dalje ostaje zemlja s najvećim kamatama na zajmove banaka. One su se dosad kretale od od 10 do 15 posto na dinarske pozajmice (efektivna kamata je iznosila od 25 do 30 posto), a na devizna sredstva od 3 do 5 posto (efektivna kamata od 15 do 20 posto). Mjera NBS o povećanju obvezne rezerve uslijedila je poslije saznanja da su banke u prvom tromjesečju odobrile 534,4 milijuna eura kredita, od kojih jednu trećinu građanima, tako da je zaduženost po stanovniku porasla na 800 eura. Odobreni krediti smatraju se glavnim karivcem za povećanu potrošnju, što izaziva rast inflacije, jer je kupovna moć stanovništva od redovnih primanja, u posjeku oko 200 eura, veoma mala. NBS je povukla potez kojim nastoji spriječiti preljevanje inozemnih deviznih sredstava u domaću novčanu masu. Ta mjera naišla je na odobravanje u ekonomskim krugovima iako se smatra kako monetarne mjere nisu dovoljne za suzbijanje inflacije jer je ona posljedica neprimjerene javne potrošnje i monopolskog položaja javnih poduzeća, koja svoju neracionalnost u poslovanju pokrivaju visokim cijenama.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu