EN DE

Banke bježe iz hrvatske informatike

Autor: Bernard Ivezić
20. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Čak i krema informatičke industrije, tvrtke koje se bave IT uslugama, koje u pravilu moraju kreditirati svoj posao da bi ga poslije naplatile, teško dolazi do kredita

Banke bi, čini se, najradije pobjegle iz hrvatske informatike. Po kuloarima se govori da ima primjera onih koje su to već i učinile, ali potiho! Njihova imena, barem zasad, nitko ne želi otkriti. A situacija je takva da čak i neki veliki i vrlo kvalitetni informatički igrači moraju više zvati svoje kontakte u bankama nego klijente koji im hrane biznis.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bankari se brane da im je prerizično kreditirati informatičku industriju u vrijeme kad se režu investicije i potrošnja općenito. Stoji, to jest rizik. Primjerice, maloprodajno informatičko carstvo koje je izgradio HG Spot temelji se, kao i svaka maloprodaja, na traženje profita u marginama između povoljnih kredita i rasta tržišta. Krediti su odletjeli u nebo, a tržište se smanjilo pa rezultat i nije teško izvući. Problem obujma informatičke potrošnje kvači i ostatak ove prosperitetne industrije. Veletrgovci i distributeri suočeni su dijelom sa smanjivanjem prometa, a drugim dijelom s nelikvidnošću, a po visini marži krema informatičke industrije, tvrtke koje se bave IT uslugama, koje u pravilu moraju kreditirati svoj posao da bi ga tek nakon završetka mogle naplatiti, teško dolazi do kredita. Bankari na to odgovaraju da bi se IT industrija trebala konsolidirati. I to stoji. Baš prošli tjedan dogodio se zreo brak iz vrlo zdrave računice kakav do prije koju godinu ne bismo mogli zamisliti. Dva ljuta konkurenta M SAN i Recro dogovorili su da će svoje takmičenjem iscrpljene servise spojiti u profitabilan servis. Grupa IN2 sa svojim spajanjima i preuzimanjima drugi je pozitivan primjer zdrave konsolidacije itd.No dok informatička industrija konsolidira sebe i svoje vidike, ona financijska nije se baš iskazala. Profitne perjanice hrvatskoga gospodarstva kamatne su stope za poslovne subjekte u odnosu na 2008. udvostručile. Nekad se govorilo o 5-6 posto, a danas bi navodno 12 posto kamata na kredit trebalo zvučati kao vrlo dobra pogodba!? Valjda bi informatičarima kamata mogla biti manja da ponude neka čvrsta jamstva, poput zemljišta, zgrada, tvornica, vinograda, izvora vode ili grumena zlata jer očito da rezultati i intelektualni kapital bankarima u Hrvatskoj još nisu na cijeni. Mozak ovdje vrijedi dvije marke.

Banke bi, čini se, najradije pobjegle iz hrvatske informatike. Po kuloarima se govori da ima primjera onih koje su to već i učinile, ali potiho! Njihova imena, barem zasad, nitko ne želi otkriti. A situacija je takva da čak i neki veliki i vrlo kvalitetni informatički igrači moraju više zvati svoje kontakte u bankama nego klijente koji im hrane biznis.

Bankari se brane da im je prerizično kreditirati informatičku industriju u vrijeme kad se režu investicije i potrošnja općenito. Stoji, to jest rizik. Primjerice, maloprodajno informatičko carstvo koje je izgradio HG Spot temelji se, kao i svaka maloprodaja, na traženje profita u marginama između povoljnih kredita i rasta tržišta. Krediti su odletjeli u nebo, a tržište se smanjilo pa rezultat i nije teško izvući. Problem obujma informatičke potrošnje kvači i ostatak ove prosperitetne industrije. Veletrgovci i distributeri suočeni su dijelom sa smanjivanjem prometa, a drugim dijelom s nelikvidnošću, a po visini marži krema informatičke industrije, tvrtke koje se bave IT uslugama, koje u pravilu moraju kreditirati svoj posao da bi ga tek nakon završetka mogle naplatiti, teško dolazi do kredita. Bankari na to odgovaraju da bi se IT industrija trebala konsolidirati. I to stoji. Baš prošli tjedan dogodio se zreo brak iz vrlo zdrave računice kakav do prije koju godinu ne bismo mogli zamisliti. Dva ljuta konkurenta M SAN i Recro dogovorili su da će svoje takmičenjem iscrpljene servise spojiti u profitabilan servis. Grupa IN2 sa svojim spajanjima i preuzimanjima drugi je pozitivan primjer zdrave konsolidacije itd.No dok informatička industrija konsolidira sebe i svoje vidike, ona financijska nije se baš iskazala. Profitne perjanice hrvatskoga gospodarstva kamatne su stope za poslovne subjekte u odnosu na 2008. udvostručile. Nekad se govorilo o 5-6 posto, a danas bi navodno 12 posto kamata na kredit trebalo zvučati kao vrlo dobra pogodba!? Valjda bi informatičarima kamata mogla biti manja da ponude neka čvrsta jamstva, poput zemljišta, zgrada, tvornica, vinograda, izvora vode ili grumena zlata jer očito da rezultati i intelektualni kapital bankarima u Hrvatskoj još nisu na cijeni. Mozak ovdje vrijedi dvije marke.

Autor: Bernard Ivezić
20. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close