Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Bakran: Za godinu dana stiže jackpot od 100 mil. eura

Autor: Saša Vejnović
16. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Vesna Bakran, predsjednica Uprave Hrvatske lutrije, najavljuje nove ponude za hrvatske igrače, govori o utjecaju krize na smanjenje uplata u igrama na sreću te padu prihoda zbog zabrane pušenja

Iako je Hrvatska lutrija od prošle jeseni osam mjeseci zaredom bilježila pad uplata koji je išao i do pet posto, novom je igrom, “Super sedmicom”, uspjela odoljeti krizi. Igrače su tako ovog ljeta privlačili veliki dobici od kojih je najveći iznosio više od 50 milijuna kuna. Iako je riječ o velikom iznosu koji mami masovne uplate, uskoro bi Hrvate mogli privući daleko veći iznosi. Vesna Bakran, predsjednica Uprave Hrvatske lutrije, najavljuje da bi u idućih godinu dana mogli omogućiti igranje na regionalnoj lutriji, ali i talijanskom Superenalotto, na kojem je u kolovozu izvučen rekordni jackpot od čak 148 milijuna eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U kojoj je fazi ideja s regionalnom lutrijom?
Veliki “jackpot” je najmoćnije sredstvo za povećanje prometa, a da bi se on što brže osigurao, lutrijske se organizacije udružuju. U lipnju 2007. Hrvatska lutrija je potpisala ugovor o osnivanju Gospodarskoga interesnog udruženja asocijacije lutrijskih organizacija. Potpisale su i lutrije Slovenije, BiH, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Sada se preispituju osnovni preduvjeti koje je potrebno zadovoljiti, a ne smijemo zanemariti ni odnose sa susjednim zemljama jer su dobrosusjedski odnosi i te kako važni za uspjeh cijele priče.

Iako je Hrvatska lutrija od prošle jeseni osam mjeseci zaredom bilježila pad uplata koji je išao i do pet posto, novom je igrom, “Super sedmicom”, uspjela odoljeti krizi. Igrače su tako ovog ljeta privlačili veliki dobici od kojih je najveći iznosio više od 50 milijuna kuna. Iako je riječ o velikom iznosu koji mami masovne uplate, uskoro bi Hrvate mogli privući daleko veći iznosi. Vesna Bakran, predsjednica Uprave Hrvatske lutrije, najavljuje da bi u idućih godinu dana mogli omogućiti igranje na regionalnoj lutriji, ali i talijanskom Superenalotto, na kojem je u kolovozu izvučen rekordni jackpot od čak 148 milijuna eura.

U kojoj je fazi ideja s regionalnom lutrijom?
Veliki “jackpot” je najmoćnije sredstvo za povećanje prometa, a da bi se on što brže osigurao, lutrijske se organizacije udružuju. U lipnju 2007. Hrvatska lutrija je potpisala ugovor o osnivanju Gospodarskoga interesnog udruženja asocijacije lutrijskih organizacija. Potpisale su i lutrije Slovenije, BiH, Makedonije, Kosova i Crne Gore. Sada se preispituju osnovni preduvjeti koje je potrebno zadovoljiti, a ne smijemo zanemariti ni odnose sa susjednim zemljama jer su dobrosusjedski odnosi i te kako važni za uspjeh cijele priče.

Imate li još nekih planova povezivanja s nekim drugim lutrijama?
Iste te godine potpisali smo pismo namjere s talijanskom lutrijom, koja je nedavno dobila dozvolu da igru proširi i izvan Italije. Ovih se dana trebam sastati s njihovim predstavnicima da aktiviramo što smo započeli. Njihova je igra Superenalotto i cijenom prihvatljiva za naše tržište jer kombinacija stoji oko pola eura. Zato vjerujem da bi se i u Hrvatskoj za godinu dana mogao igrati Superenalotto, koji je nedavno imao onaj rekordni dobitak od 146,9 milijuna eura.

Koliki bi mogao biti ‘jackpot’ u tim novim igrama?
Dobitak na ovoj regionalnoj lutriji ovisi o tome koliko će država u tome sudjelovati i koju ćemo igru odabrati. Što je više potencijalnih igrača, i glavni dobitak će biti veći. Što se tiče talijanskog Superenalotta, nakon posljednjega rekordnog dobitka Italija je ograničila glavni zgoditak na 100 milijuna eura.

Novi Zakon o igrama na sreću omogućava internetske uplate igara na sreću. Spremate li se ući i u taj segment?
Spremamo se na tu mogućnost da tim novim kanalima prodaje smanjimo troškove i istovremeno omogućimo ljudima da u svako doba uplate igre.

Koje ćete igre ponuditi na internetu?
Sve, od lutrijskih preko klađenja pa do pokera. Već smo raspisali međunarodni natječaj i odabrali dobavljača za internetsku platformu. Iza Nove godine bit ćemo spremni krenuti s tom pričom. Dosad smo u internetske igre na sreću uložili 229.000 eura

Kako će se ljudi moći kladiti? Hoće li to biti ‘prepaid’ ili plaćanje kreditnim karticama?
Otvorit ćemo više načina, no moramo pričekati da država donese pravilnik koji će definirati detalje.

Kakva su iskustva drugih zemalja koje su uvele internetske igre na sreću?
Odlična. Rezultat ovisi o broju korisnika i dostupnosti interneta u zemlji i vrsti igara koje se nude. Ako se ponude samo klasične lutrijske igre na sreću, uobičajeni rast je 3 do 6 posto. Pozitivna iznimka je Finska s rastom od 15 posto. No ako se uvedu i nove igre, povećavaju se prihodi i do 30 posto, no nije riječ o prebacivanju dosadašnjih igrača na novi kanal, već se time dobivaju novi igrači.

Početkom 2010. na uplate se neće plaćati PDV, ali će dobitnici plaćati 15 do 20 posto poreza. Hoćete li sniziti cijene kombinacija?
Cijena će ostati ista, ali će fond dobitaka biti veći.

Koji vam se model čini boljim?
Ovaj mi se novi model čini boljim. Nenaplaćivanje PDV-a na igre na sreću predstavlja usklađenje sa zakonodavstvom EU. Dosad se porez naplaćivao svim igračima u obliku PDV-a. Čini mi se da je to i poštenije. Kad netko u igrama dobije 40 milijuna, čini mi se da je pravedno da plati porez. Najvažnije je da lutrija skupi što više sredstava koje generira u društveno korisne svrhe, i to je, osim zabave i potrebe ljudi da zadovolje svoje potrebe za igrom i određenim dobitkom, način da se skupe znatna sredstva. Osim toga ovako će i vama ostati više novca.Imat ćemo nešto veće prihode od igre, ali nećemo imati povrat PDV-a, no i igračima ide veći fond dobitak. Ionako sva naša dobit odlazi u državni proračun.

Povećava li se broj igrača u kriznim vremenima?
To je predrasuda. Igre na sreću imaju veze s dobrim standardom. Što je veći BDP, to je veća pomama za igrama. Ljudi najviše na igre troše u najrazvijenijim zemljama. Kod nas se može govoriti o velikoj igri tek kad naraste “jackpot”. Mi smo među prvima osjetili krizu jer su umirovljenici najvjerniji igrači, a oni su prvi počeli opreznije trošiti. Unatoč tome u prvom polugodištu ostvarili smo dobre rezultate. Za njih je zaslužno uvođenje nove dodatne igre “Za Super sedmicu”. U toj igri čak 70 posto uplate odlazi u fond dobitaka pa se brzo kumulira veliki “jackpot”.

Koliko se igrača lota odlučuje za ‘Super sedmicu’?
Krenuli smo sa skromnih petnaestak posto po kolu, u eri najvećeg “jackpota” oko 75 posto igrača ju je igralo, a sada ih igra oko 50 posto. S tom smo igrom napravili dobar potez. Ljudima je zanimljivije “imati” što veći “jackpot”. Nekada je bilo dovoljno imati “jackpot” u vrijednosti milijun maraka da bi se igrači masovnije uključili pa je dugo vremena bilo dovoljno oko osam milijuna kuna, a sada uplate drastično rastu tek kad “jackpot” prijeđe 19 milijuna.

Koliko su se onda smanjile uplate igara na sreću u ovoj kriznoj godini?
Za posljednjih šest mjeseci rezultati su bili dobri zahvaljujući “Super sedmici”. No od prošlog rujna započela je stagnacija. Da bismo spriječili pad, uveli smo “Super sedmicu”, pa smo u prvom polugodištu 2009. imali promet i prihod od igara na sreću oko 783 milijuna kuna, 21,16 posto više nego u istom razdoblju lani. Promet samo lutrijskih igara iznosio je 491 milijun kuna, oko 28 posto više nego lani, a prihod od tih igara rastao je 24,63 posto. Uplate igara za klađenje rasle su za 16,32 posto, no prihod je pao za 12,81 posto. Prihod od igara u kasinima i automat-klubovima pao je za 3,41 posto. Što se klađenja tiče, primjećujem rast ove jeseni u odnosu na lanjsku, no to je rizična igra u kojoj nikad ne znate ishod, no za sada smo drugi ili treći po udjelu na tržištu.

Koliko je na pad prihoda od igara u automat-klubovima utjecala zabrana pušenja?
Prilično, no moram priznati da smo to i očekivali.

Pad od 3,41 posto i ne čini se velikim. Koliko su prihodi pali u drugim zemljama?
Zakon o zabrani pušenja je u Hrvatskoj tek u svibnju stupio na snagu tako da je pad iskazan za prvo polugodište ove godine manji, ali je zato u srpnju i kolovozu znatno veći, oko 35 posto. U drugim zemljama je pad bio od 15 do 30 posto. Imate i suprotnih primjera, i to u Hrvatskoj. Primjerice, Adriatic u Opatiji omogućio je odigravanje igara na terasi kasina i prihod im se povećao za 50 posto. Mi takvu mogućnost, nažalost, nemamo.

Zarada od zaboravljenih dobitaka

U nekim igrama jamčite određeni dobitak. Što se događa kad se izvuku dobitne kombinacije, a vi ne uspijete prikupiti dovoljno novca od uplata?
Upravo nam se ta situacija dogodila s prvom izvučenom “Super sedmicom”. U tom nam je slučaju za isplatu nedostajalo otprilike tri milijuna kuna. Međutim, tada posegnemo za sredstvima iz fonda neisplaćenih dobitaka. Riječ je o novcu koji dobitnici ne podignu u propisanom roku od šezdeset dana. Kada se to dogodi, novac se vraća u igru. Prije je to bio dosta čest slučaj, i to dok još nismo objavljivali neposredno, u sklopu televizijskog izvlačenja, gdje su uplaćeni dobitni listići. Danas to činimo pa vjerojatno ljudi dodatno provjeravaju svoje listiće i podižu svoje dobitke. No s druge strane još nam ostaje znatan dio sredstava koji onda vraćamo u igru.

Autor: Saša Vejnović
16. rujan 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close