Hrvatska je ove godine prvi put uključena u Svjetski godišnjak konkurentnosti koji izdaje International Institute for Managemnet Development (IMD) iz Lausanne. Mjereno po glavnom indeksu konkurentnosti zauzela je 59. mjesto, a od četiri faktora konkurentnosti najbolje je rangirana (50) prema faktoru infrastrukture (zdravstvo, okoliš, obrazovanje), a posljednje je mjesto na toj ljestvici zauzela po neefikasnosti poslovnog sustava.

Rad Vlade
Prema faktorima konkurentnosti koji mjere efikasnost Vlade i gospodarske rezultate Hrvatska je u oba slučaja zauzela 55. poziciju. Prema radu Vlade, Hrvatska je svrstana na bolju poziciju od Poljske (58) i Italije (60). Zanimljivo je, pak, da je po gospodarskim kretanjima turizma Hrvatska osvojila jedino prvo mjesto u konkurenciji 61 zemlje. Svjetski godišnjak konkuretnosti analizira i rangira 61 zemlju i regiju na osnovi 312 kriterija koji su svrstani u navedena četiri faktora konkurentnosti. Apsolutni pobjednik je i ove godine SAD, no opasno mu se primiču Hong Kong i Singapur. U odnosu na poziciju Hrvatske glavni nalazi Godišnjaka IMD-a u skladu su s rezultatima slične analize Svjetskoga gospodarskog foruma iz rujna 2005. To je istaknuto prilikom predstavljanja rezultata na jučerašnjoj konferenciji za novinare Nacionalnog vijeća za konkurentnost kojoj su prisustvovali članovi NVK-a predvođeni Darkom Marincom, predsjednikom Vijeća, dr. Slavicom Singer i dr. Mladenom Vedrišem, ministrom obrazovanja i znanosti Draganom Primorcem te sindikalnim šefovima Krešimirom Severom i Ivanom Tomcem. Dr. Slavica Singer prezentirala je 59. ukupnu poziciju Hrvatske, rekavši kako je to realno mjesto jer se Hrvatska nalazi odmah iza novih članica EU, u grupi je s kandidatima za EU – Bugarskom (47) i Rumunjskom (57), a ujedno je i u skupini zemalja na začelju koju predvodi Italija (56).
Svjetski godišnjak konkurentnosti objavljuje se svake godine od 1989. radi analiziranja i rangiranja sposobnosti nacija i regija da kreiraju i održe okruženje koje odražava konkuretnost poduzeća. Prema ovogodišnjem IMD-ovu istraživanju, najviše razloga za zabrinutost imaju poslodavci jer se kao slabost Hrvatske ističe neefikasnost poslovnog sustava. Po tom kriteriju Hrvatska zauzima posljednju 61. poziciju.

Neetičnost poslovanja
Više je razloga koji objašnjavaju da je poslovni sustav dobio najlošiju ocjenu po efikasnosti. Kao glavni istaknuti su nadzorni odbori i uprave koji nedovoljno efikasno nadziru rad kompanija, nedovoljna prilagodba kompanija uvjetima na tržištu, nemogućnost samofinanciranja poduzeća, opći nedostatak povjerenja u poslovne ljude i neetičnost poslovanja. S tim u svezi, Marinac je najavio promjene kojima će NVK nastojati iduće godine polučiti bolju poziciju za biznis.
“Nema mjesta za trijumfalizam sindikata zbog lošeg plasmana poslovnog sustava jer naši članovi rade u tim poduzećima, pa ako je poslovni sustav toliko neučinkovit, onda se sindikati moraju bojati za radna mjesta svojeg članstva”, komentirao je Krešimir Sever. Tomac je pozvao poslodavce na veći dijalog sa sindikatima.

Dijagnoza: Hrvatska

SNAGE: izuzetna trgovinska otvorenost, kvaliteta fizičke infrastrukture i obrazovanja, povoljna razina cijena
OSNOVNE SLABOSTI: poslovna efikasnost, nedovoljna razvijenost tržišta rada, visoka nezaposlenost (posebno mladih), nedovoljna efikasnost državne uprave

5 konkurentskih izazova Hrvatske u 2006.
1. Nova uloga države (reforma pravosuđa i javne uprave, smanjenje državne potrošnje, deficita i poreza)
2. Jačanje inovativnosti i tehnološkog razvoja
3. Poboljšanje suradnje akademske zajednice i poslovnog sektora
4. Povećanje (državnog i privatnog) ulaganja u znanost i obrazovanje
5. Ubrzanje procesa privatizacije i restrukturiranja državnih i lokalnih javnih poduzeća

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo