Počeli su pregovori Misije MMF-a i srbijanske vlade o reviziji stand by aranžmana, sklopljenog u travnju, kojim će ta međunarodna financijska institucija odobriti dvogodišnji kredit u iznosu od 2,9 milijardi eura radi održavanja stabilnosti domaće valute.

Srpska je strana već podigla 778 milijuna eura, a da bi do kraja godine dobila obećanih 1,3 milijarde eura, potrebna je pozitivna ocjena MMF-a o dosadašnjoj primjeni sporazuma. Vlada zbog manjka u proračunu traži da se dio kredita ustupi državnoj blagajni za podmirenje obveza prema njezinim korisnicima. Vlada se nema čime pohvaliti pred Misijom MMF-a jer dosad nije ništa napravila na smanjenju rashoda državnog proračuna u kojemu je zbog slabijeg priljeva od PDV-a nastao veći deficit od planiranih 3 posto BDP-a. Zato će u započetim pregovorima vlada odmah zatražiti izmjene u sporazumu i dozvolu od MMF-a da deficit u ovogodišnjem proračunu iznosi 5% BDP, odnosno 1,6 milijardi eura. Da bi dobila zeleno svjetlo za uporabu kredita za povećanje proračuna, vlada mora ponuditi paket mjera kojim će dokazati spremnost na primjenu korjenitih reformi, na kojima MMF inzistira. Nije isključeno da od srpske strane bude zatražena brža privatizacija velikih javnih poduzeća, poput Elektroprivrede ili Telekoma, kao što se kod prvog stand by aranžmana inzistiralo na privatizaciji naftne kompanije. Umjesto povećanja poreza vlada će Misiji MMF-a kao rješenje ponuditi smanjenje državne administracije za 10 posto, što zapravo znači da bi bez posla ostalo 50.000 činovnika. To je potez na dugu stazu jer otpuštanje tolikog broja zaposlenih zahtijeva velika sredstva za isplatu otpremnina, kojih u proračunu nema. Iako MMF još nema konkretne prijedloge koje bi vlada trebala ispuniti za dobivanje druge rate kredita, iz dosadašnjih istupanja njezina stalnog predstavnika u Beogradu Bogdana Lisovolika može se zaključiti kako bi MMF bio zadovoljniji ako bi se primijenile mjere s brzim vidljivim rezultatima na sektoru smanjenja javne potrošnje te u povećanju proračunskih prihoda. Prema analizi Svjetske banke “rezove” treba poduzeti u racionalizaciji obrazovanja, zdravstva i reformi mirovinskog sustava, a MMF predlaže da se prihodi uvećaju rastom stope PDV-a koja sada iznosi 18 posto. Dijana Dragutinović, ministrica financija, smatra da se prihodi, uz rast PDV-a, mogu povećati većim oporezivanjem primanja građana, ali za to nema potporu u vladi u kojoj prevladava stav da se ne smiju povećavati opterećenja gospodarstva i stanovništva jer bi zbog smanjene kupovne moći zemlja zapala u još dublju recesiju. Zato domaćini od MMF-a očekuju razumijevanje kakvo je ta institucija pokazala prema Mađarskoj i Ukrajini. Vladi je stalo da razgovori s MMF-om budu uspješno okončani jer o tome ovisi hoće li od EU dobiti donacije namijenjene proračunu od 100 milijuna eura i od Svjetske banke 250 milijuna dolara.