Ni mjesec dana nakon stupanja na snagu novih pravila Zagrebačke burze, još uvijek nema naznaka unapređenja domaćeg tržišta kapitala. Kako stvari stoje, short selling barem do rujna neće krenuti, dok puno važniji market makeri, odnosno tzv. održavatelji tržišta, nisu ni na vidiku.Lagani optimizam koji je zavladao krajem lipnja i počektom prošloga mjeseca, u vidu novog Zakona o tržištu kapitala, kao i već spomenuta Pravila ZSE, ubrzo je splasnuo. Iako je ljeto vrijeme godišnjih odmora, što izravno znači letargiju i dosadu na, nisu primijećeni nikakvi novi konkretni koraci u pokretanju domaćeg tržišta.

Dolazak specijalista
“Željno iščekujemo da cijela priča zaživi”, izjavio je za Poslovni dnevnik Hrvoje Krstulović iz Erste vrijednosnih papira odgovarajući na pitanje što se događa s market makerima. Održavatelj tržišta za pojedine dionice ne može biti nitko, ili barem ne bi mogao biti, prije nego što se uvede short selling. Iako mnogi igrači na tržištu vjeruju kako će doći do njegovog razvitka, postavlja se pitanje što burzovni mešetari uopće mogu “shortati”. Kritičari i pesimisti će reći ništa. Oni malo optimističniji kažu možda sa najlikvidnijim izdanjima kao što su HT i Atlantska plovidba, no ostale vrijednosnice ne ulijevaju nadu, barem što se prometa tiče. Bez obzira na to, žele li kompanije biti transparentne, ili barem odavati privid toga, morat će svoje dionice izlistati u najvišoj kotaciji, novom “Prime marketu” pri čemu moraju odabrati dva održavatelja tržišta. Ostalim u nižim kotacijama, mogu a i nemoraju imati market makere. Za sada se može pretpostaviti kako bi ulaz u najvišu kotaciju mogle tražiti već spomenuti HT i Atlantska upravo zbog visoke likvidnosti, no još uvijek se čeka signal sa njihove strane. Ni Ericsson Nikola Tesla ni Institut IGH nisu za odbaciti. Dapače. No, iz kompanija još uvijek nema nikakvih najava.

Gdje je short?
Uz sve moguće spekulacije oko toga tko će i za koje dionice biti održavatelj tržišta, još uvijek se ne zna što se događa sa short sellingom. Nepoznato je u kojoj su fazi pregovori Zagrebačke burze i Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) koji moraju dogovoriti implementaciju short sellinga. Kako su nam već poručili iz SKDD-a “osnova za uspješno izvođenje projekta je suradnja ZSE i SKDD-a te usklađenje pravila, procedura i informacijskih sustava u svrhu jednoznačnog, transparentnog, sigurnog i brzog korištenja predmetnog proizvoda”. No, kako su obje institucije u posljednje vrijeme, a pogotovo pred kraj lipnja, bile zaokupljene dovršetkom usklađenja sa Zakonom o tržištu kapitala, došlo je “do manjeg zastoja u radu tog tima”. Po završetku usklađenja, ponovno će se intenzivirati rad na projektu, poručivali su iz SKDD-a u srpnju. Nadamo se da je inteziviranje rada na projektu počelo i kako će dugo najavljivane nove usluge konačno i krenuti. Jer pitanje je koliko domaća investicijska društva, barem on manja, mogu čekati razvoj tržišta. Prema nekim najavama domaćih stručnjaka, short selling bi na domaćem tržištu svjetlo dana trebao ugledati tek u rujnu.

Short selling

Prodaja prije kupnje
Short selling, u Hrvatskoj poznatiji kao ‘shortanje’ je način ulaganja u kojem se prvo prodaje ‘posuđena’ dionica (za posuđivanje se plaća naknada) ili vrijednosni papir da bi se kasnije, kad joj cijena padne, kupila. Zarada se ostvaruje na razlici između prodajne (više) i kupovne (niže) cijene. Ulagači ustvari, očekuju pad cijene dionice i na tome zarađuju.