Krajem srpnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) je evidentirano 248.586 nezaposlenih osoba, odnosno 0,6 posto više nego prethodni mjesec, a 13,1 posto više nego u srpnju 2008. godine. Prema procjenama Zavoda, na povećanje nezaposlenosti u srpnju najviše su utjecale osobe koje po završetku redovitog srednjoškolskog obrazovanja žele tražiti posao te tako ulaze u evidenciju.

“Proteklih godina manji broj osoba koje su završavale školovanje prijavile bi se na Zavod. Zbog nepovoljnih gospodarskih očekivanja, ove se godine njihov broj ipak povećao za oko 7 posto. I oni osjećaju posljedice ekonomskih kretanja, a očekivanja da će najesen biti još gore primorala su ih na prijavu što su prijašnje generacije odugovlačile jer su očekivale brže zaposlenje”, objašnjava taj trend Sanja Crnković Pozaić iz Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva.No, možda pravi razlozi tolikom povećanju leže u činjenici da je u srpnju izravno iz radnog odnosa došlo čak 14.508 osoba ili 57,3 posto od ukupnoga broja novoprijavljenih nezaposlenih osoba, što predstavlja povećanje od gotovo 4000 osoba ili 37,2 posto u odnosu na lipanj. Od toga, najviše je osoba dobilo otkaz, ukupno 25,7 posto, dok drugima, točnije njih 23,9 posto, nije produžen ugovor na određeno, a 7,7 posto osoba potpisalo je sporazumni otkaz.Najveći broj nezaposlenih osoba u srpnju imala je Splitsko-dalmatinska županija čak 12,5 posto, te Grad Zagreb 11,9 posto i Osječko-baranjska županija 11,1 posto, a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji 1,1 posto.Čertvrtina svih nezaposlenih, točnije njih 25,7 posto, koristilo je u srpnju novčanu naknadu koju isplaćuje Zavod. Broj korisnika novčane naknade povećao se u odnosu na neznatno, za 0,3 posto, a u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine za visokih 23,3 posto.Iz HZZ-a poručuju da su u prvih sedam mjeseci 2009. godine na sezonskim poslovima zaposlili 22.511 osoba ili 29,3 posto od ukupnoga broja zaposlenih u Hrvatskoj. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupan broj zaposlenih sezonskih radnika povećan je za 1,6 posto, a najviše je zaposleno prodavača, sobarica, konobara, čistačica, kuhinjskih radnika te kuhara.