Vlada bi na sjednici u četvrtak konačno trebala dati zeleno svjetlo za objavu natječaja za privatizaciju šibenskog TLM-a i sisačke Valjaonice cijevi. Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju još je u ožujku prihvatio uvjete pod kojima će se raspisati natječaji za prodaju većinskih udjela u te dvije tvrtke, no zbog procedure, ali i zahtjeva sindikata za korekcijom socijalnih klauzula u tekstu natječaja, ti su slučajevi tek sada došli na dnevni red Vlade.

Prvi krug
U oba slučaja riječ je o oglašavanju u takozvanom prvom krugu, u kojemu se dionice nude po njihovoj nominalnoj cijeni. U slučaju TLM-a bit će ponuđen paket od 80,2 posto dionica poduzeća, a osnovni uvjeti natječaja su zadržavanje postojeće djelatnosti tvrtke, kao i 1400 zaposlenika na najmanje dvije godine, uz poštivanje postojećega kolektivnog ugovora. Od potencijalnih ponuđača tražit će se i minimalno ulaganje od 90 milijuna eura u tehnologiju proizvodnje u razdoblju od tri godine od kupnje tvrtke, rasklapanje postrojenja Elektrolize i sanacija okolnog konaminiranog zemljišta, te podmirivanje TLM-ovih obveza prema svim vjerovnicima koje prema dostupnim podacima prelaze 1,2 milijarde kuna. Za sisačku željezaru nakon usuglašavanja teksta natječaja s tamošnjom sindikalnom organizacijom država će stopostotni udjel nuditi po nominalnoj vrijednosti. Temeljni kapital tvrtke iznosi 405 milijuna kuna. Potencijalnim kupcima uvjet je i zadržavanje postojeće djelatnosti i postojeće razine zaposlenosti na najmanje dvije godine, preuzimanje svih obveza, zamjenska jamstva za obveze pokrivene državnima te ulaganja od najmanje 100 milijuna kuna u razdoblju od dvije godine. No u oba slučaja očekuje se da će se natječaj brzo otvoriti i zatvoriti u minimalnim rokovima koje predviđa zakon, jer su obveze tvrtki velike, te će se kupci vjerojatno pojaviti tek kada se dionice ponude po povoljnijim uvjetima. Neslužbeno se u Vladinim krugovima može čuti kako bi se privatizacija Valjaonice mogla završiti već u drugom krugu kada će se nuditi uz određeni diskont, a u slučaju TLM-a realnije je da će se kupac naći tek iz trećeg pokušaja kada će se, kako nalaže zakonska procedura, državni udjel moći ponuditi uz posebne uvjete.

Izdvajanje zemljišta
Koliko je poznato, i za sisačku željezaru i za šibenski TLM postoji velik interes ulagača. Konkretno za željezaru su se državi javljali predstavnici slovačke Podbrezove, ukrajinskog Interpipea, indijske grupacije Mittal, Al-Tuwairqi group iz Saudijske Arabije, Maxhutte iz Njemačke, ukrajinska Smart Group, te među ostalim i jedan od najbogatijih Poljaka Roman Karkosikov. Za TLM također ne manjka interesenata, a očekuje se da će ostati u igri ponuđači iz lanjskoga neobvezujućeg natječaja za pojedine dijelove TLM-a, prije svega domaći konzorcij koji čine zagrebački Dalekovod, splitski Konstruktor, Zagreb-Montaža, zadarski Aluflexpack i širokobriješki Feal, potom i drugi ponuđači, poput Alucoil grupo Aliberico iz Španjolske, austrijskog Neumana, ruske grupacije Rusal te poljske Kety. Istodobno, dok se priprema prvi krug prodaje, u Sisku se provodi izdvajanje dijela zemljišta željezare koje nije njezina logična tehnološka cjelina i nije od interesa same tvrtke, a koju bi lokalne vlasti trebale iskoristiti za poduzetničku zonu. Također se provodi proces preuzimanja tvrtke Remont Caprag, no oba ta procesa, koja su važna za samo društvo, neće utjecati na temeljni kapital Valjaonice.

Splitska željezara čeka treći krug

Što se tiče splitske željezare, čija je privatizacija također najavljena, i to pod posebnim uvjetima, jer su prva dva kruga već provedena, no bez rezultata, još uvijek, kako se saznaje u Vladinim krugovima, Fond za privatizaciju i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja s predstavnicima Europske komisije “tešu” strukturu novog natječaja. No Vlada namjerava taj proces otvoriti prije ljeta, a najosjetljiviji sektor crne metalurgije privatizirati u ovoj godini.