Nepovoljne gospodarske prilike su, čini se, državu pritisnule da racionalnije promišlja o imovini, pa su tako ponovno na dnevni red došle i nekadašnje vojne nekretnine, koje su izvan funkcije. U srijedu su o tome razgovarali na Pantovčaku predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić i premijerka Jadranka Kosor, a Vlada će već na sjednici u četvrtak pokrenuti i prve aktivnosti na promišljanju kako aktiviranjem tih nekretnina ostvariti i moguću korist za državne financije. Formirat će se, kako je najavila premijerka Kosor, novo povjerenstvo koje će utvrditi o kojiom se točno nekretninama radi, provesti potrebnu analizu i do rujna predložiti što s tom imovinom konkretno učiniti.

Moguće koncesije
“Postoji ideja da jedan dio objekata ide u koncesiju, da se dio stavi u gospodarsku funkciju, dio bi se prenio jedinicama lokalne uprave i samouprave, a razmotrit ćemo da se nešto od te imovine i proda”, kazala je Kosor, ne precizirajući o konkretnijim ciljevima koje se želi postići. Iznenadila je dajući izjave nakon sastanka tvrdnjom kako se temom vojne imovine već dugo nitko ne bavi, budući se svaka Vlada bavila tom problematikom. I proteklih se godinu dana intenzivno razmatralo koje bi nekretnine koje vojska ne koristi država prenijela gradovima, koje bi eventualno bile u funkciji državnog protokola, o čemu se vode razgovori između Banskih dvora i Pantovčaka, a lani je i Ministarstvo obrane zatražilo da mu se vrati kompleks u Baškom polju na makarskoj rivijeri, kako bi mogao biti stavljen u funkciju odmora vojnika posebice onih koji sudjeluju u misijama u sastavu NATO-ovih snaga. Za protokol se već duže vremena vode pregovori oko Kupara na dubrovačkom području, dok je čitav niz gradova izrazio aspiracije za preuzimanje imovine s kojom država zapravo još nema konkretne planove.“Riječ je o imovini koja je nominalno velika i vrijedna, ali trenutno stoji neiskorištena i predstavlja opterećenje i za vojsku i fondove”, ističe Mesić, ilustrirajući kako je samo u slučaju vojnog aerodroma na granici s BiH riječ o imovini u koju je svojedobno uloženo čak 5 milijardi dolara, a koja je potpuno izvan funkcije. Mesić je godinama jedan od najglasnijih zagovornika da se taj zamrznuti kapital stavi u funkciju, a to mu je bila i jedna od točaka u izbornom programu na posljednjim izborima za Pantovčak. Međutim, ni on nije uspio u ovom mandatu pokrenuti to pitanje, čak ni kao vrhovni vojni zapovjednik.

Smijenjen Hanžek
Najviše je u fokusu godinama bila imovina koja je ocijenjena kao najperspektivnija, a riječ je o hotelskim i turističkim kapacitetima, koji su još na početku mandata Vlade Ivice Račana prenijeti u portfelj Hrvatskog fonda za privatizaciju, u posebno društvo Club Adriatic. Od velikih planova vezanih uz privatizaciju, pa potom projekte JPP-a, pa davanja u koncesiju, ni nakon osam godina nije ništa ostvareno. Objekti se ne obnavljaju i pune se gostima slabije financijske moći. Kakva će biti sudbina te imovine, nije se spominjalo niti u okviru rasprava o gašenju HFP-a i osnivanju nove institucije. No, bez puno medijske pozornosti prije mjesec dana dugogodišnji čelnik Cluba Adriatic Goran Hanžek napustio je tu instituciju, a na njegovo je mjesto došao Marino Bujanović, od kojega se očekuju novi prijedlozi u vezi vojnih objekata. Njegov je prethodnik Hanžek isticao kako njegove inicijative godinama nisu nailazile na razumijevanje onih koji donose konačne odluke, a prepreke su za ikakve aktivnosti bile neriješen status zemljišta, sudski sporovi i zahtjevi za povratom od bivših vlasnika kojima je ta imovina oduzeta. Pomalo je ipak apsurdno da se i gotovo dva desetljeća nakon što je od ukupno 507 vojnih nekretnina koje je Vlada 1992. godine dodijelila MORH-u u vlasništvo ili na upravljanje, još uvijek pobrojava koliko je takve imovine i što s njom.