Većina Hrvata pesimistična je kad je u pitanju njihova osobna financijska budućnost, a više od 51 posto misli ih da najgora kriza tek dolazi i sprema se za teška vremena, pokazalo je istraživanje austrijske agencije za online istraživanja MindTake, provedeno u srpnju na reprezentativnom uzorku od 207 ispitanika.

Udar na budžet
I na upit o praktičnom učinku krize na njihova neto primanja, većina Hrvata iskazuje zabrinutost; 29 posto osjeća da su im primanja jako pogođena, 26 posto umjereno, a 31 posto blago, dok svega 14 posto ispitanika smatra da ih kriza nije pogodila u tom pogledu. Zanimljivo je i da svoj odnos prema financijama u kontekstu očekivanog produbljenja krize nije promijenilo samo 10 posto ispitanika, koji i dalje nikada ne brinu o novcu, dok ih 30 posto sada o financijama brine malo, 34 posto prilično, a 26 posto značajno.Ta se zabrinutost prelila već i na svakodnevno ponašanje, pa 26 posto kaže kako su tijekom zadnjih 6 do 9 mjeseci značajno smanjili i budžete, te obavljaju samo najosnovniju kupovinu. Za daljnjih 38 posto ispitanika učinci krize su umjereni i nastoje održati razuman plan potrošnje, uz povremenu kupovinu radi uživanja, dok 23 posto osjeća blage posljedice krize i izbjegava “ekstravagantnu” kupovinu.S novcem pažljivije barata u posljednje vrijeme 15,8 posto ispitanika, pa traže specijalne ponude i sniženja ili kupuju u outlet-ima, dok 56 posto uglavnom pazi na potrošnju bez pretjerane opsesije, te se trude uspoređivati cijene i kupovati na sniženjima. Samo 7 posto ispitanika kupuju na prvu, bez planiranja.Hranu i odjeću većina navodi kao glavni trošak, potom izlaske i zabavu, a 47 posto ispitanika ne troši na wellness, fitness i uljepšavanje, dok 41 posto uopće ne izdvaja za putovanja i praznike. “Očigledno je da ljudi određuju prioritete u svojoj potrošnji i pažljivo promišljaju je li neka kupovina neophodna. Prema tome, možemo reći da u Hrvatskoj vlada raspoloženje opće štednje”, kaže Dijana Cvitaš iz MindTake ureda u Hrvatskoj. Istraživanje otkriva i da 81 posto ispitanika kupuje hranu za pripremu kod kuće, nasuprot samo 2 posto onih koji jedu vani, uglavnom u skupljim restoranima.

Sve za odjeću
Sličan je trend stezanja remena u pogledu godišnjih odmora: najčešći su izbor vikend izleti, potom odmor u Hrvatskoj i posjet rodbini, što naravno eliminira potrebu za plaćanjem hotel, dok trenutno budžeti većini večernje izlaske svode na odlazak u kafić, bar ili u kino. Dio istraživanja o tome čega bi se mogli odreći u slučaju teže financijske situacije pokazalo je praktičnost pri izboru prioriteta, pa bi 31 posto rezalo troškove za wellness, fitness i uljepšavanje, 27 posto bi štedilo na putovanjima i odmoru, a 24 posto smanjilo bi potrošnju na izlascima i zabavi. Negativno raspoloženje u ljetnom razdoblju Klaus Oberecker, predsjednik uprave MindTake-a, ocjenjuje iznenađujućim. “Gledajući u širem političkom kontekstu, radi se o konfuziji pokrenutoj ostavkom Ive Sanadera koja je, čini se, pojačala crne slutnje” zaključio je Oberecker.