Uvođenje kriznog poreza na neto plaće i mirovine veće od 3000 kuna i ostala primanja uz niz pitanja omogućuje porezne nejednakosti, što otvara vrata ustavnim tužbama. Zbog toga je bolje ne započinjati provedbu bez konzultacija s poreznom strukom, tvrde stručnjaci. Pravnu zaštitu pred Ustavnih sudom nije moguće isključiti, kaže Marija Zuber, urednica u časopisu Računovodstvo i financije jer bi se uvođenjem kriznog poreza uvele i porezne nejednakosti poreznih obveznika u odnosu na porez na dohodak, što je Ustavom zabranjeno.

Naplata od rujna
“Nejednakosti se otvaraju, primjerice, kod osobnih odbitaka za uzdržavane članovi obitelji ili kod premija osiguranja koje 300.000 osiguranika plaća za životno osiguranje, dopunsko zdravstveno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje. Nekima se premija plaća iz plaće, a nekima po poreznoj prijavi na godišnjoj bazi. Zbog tih olakšica neki obveznici imaju veću neto plaću pa će plaćati i veće iznose kriznog poreza”, kaže Zuber dodajući da je porez na dohodak najsloženiji porezni oblik glede utvrđivanja, prikupljanja i kontrole jer je osobni porez, koji jako ovisi o osobinama poreznog obveznika pa ga zato i reguliraju 300 članaka propisa. Najviše je bojazni kod stručnjaka što Vlada najavljuje vrlo kratak zakon od nekoliko članaka, a to sa stručnog stajališta smatraju neprovedivim. Zuber tvrdi da bi za dovođenje u vezu kriznog poreza s nizom drugih zakona (od poreznog, ovršnog do radnog) trebalo duže vrijeme pripreme da bi stvar “držala vodu”. Zbog provedbe je ključno odgovoriti hoće li se krizni porez odnositi na plaće, mirovine i sva ostala primanja koja su ostvarena u srpnju, a isplaćivat će se u kolovozu, kaže Vlado Brkanić, glavni urednik časopisa Računovodstvo, revizija i financije. “Krizni porez trebao bi vrijediti u odnosu na primanja zarađena od kolovoza na dalje. Razlog toga je provedba. Zadire se u promjene u obračunu plaća u vrijeme kad su u tijeku godišnji odmori te treba barem mjesec dana da se sačine novi računalni programi”, kaže Brkanić.

Obveza isplatitelja
Probleme vide i za više od 100.000 poreznih obveznika koji samostalno obavljaju djelatnost. To su liječnici u privatnoj praksi, odvjetnici, javni bilježnici, novinari i obrtnici. Ako ih “zaboravi” krizni porez, bit će u povoljnijem položaju, ako ih obuhvati, stručnjaci upozoravaju na pitanje “kako će se to izvesti”. Pretpostavlja se da će radnicima ustegu kriznog poreza obavljati poslodavci, da će umirovoljenicima uzimati Zavod za mirovinsko osiguranje te da će ga kod isplate dividendi zaračuvati isplatitelji. No prema Općem poreznom zakonu mora se uvesti oblik izvještavanja jer Porezna uprava ima zadatak kontrolirati isplatitelje, utvrđivati porezne osnovice i pravično usmjeravati porezne obveze.

Upitna primanja

Što s rodiljskim naknadama
Stručnjaci pitaju hoće li krizni porez zahvatiti i rodiljske naknade u cijelosti neporezive, naknade za vrijeme bolovanja neoporezive do 4257 kuna, zarade preko studentskog servisa godišnje neoporezive do 50.000 kuna, naknade nezaposlenima do 3630 kuna neoporezive, otpremnine do 6400 kuna za svaku godinu rada i neoporezive i primitke u naravi kao što su službeni automobili koji se koriste u privatne svrhe. Navode i probleme kriznog poreza na autorske honorare i primitke od ugovora o djelu jer nisu vezani uz jedan mjesec. U jednome mjesecu može ih se ostvariti više, i to od različitih isplatitelja, ili se isplaćuju jedanput u više mjeseci, pa je pitanje tko će to poloviti.