Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Konzorcij traži odgodu obveze ulaganja u TLM još dvije godine

Autor: Marija Brnić
19. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Kupci TLM-a smanjili su narudžbe, a zbog pada potražnje za aluminijem na svjetskom tržištu znatno je pala i njegova cijena

Netom prije nego što je izbila afera “HEP” i otkrilo se da je ta državna tvrtka lani izgubila osim milijardu kuna na kupnji skupe struje i još 400 milijuna kuna zbog prodaje te iste struje za četiri puta manji iznos mostarskom Aluminiju preko šibenskog TLM-a, Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju na prošlotjednoj zatvorenoj sjednici razmatrao je zahtjev kupaca TLM-a da im se za još dvije godine produže rokovi za ispunjenje pojedinih obveza iz privatizacijskog ugovora.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad cijene
Takav su zahtjev, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, kupci TLM-a – domaći konzorcij Adrial koji čine Dalekovod, Konstruktor inženjering, Zagreb Montaža, Alufexpack i Feal, na adresu HFP-a uputili još u travnju ove godine, dvije godine nakon što je zaključen kupoprodajni ugovor s HFP-om. Traže da im se omogući odgoda ispunjenja programa ulaganja, a pozivaju se pritom na teško stanje nastalo zbog opće recesije. Kako je Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, obrazložio u pismu HFP-u u ime Konzorcija Adrial, najznačajniji su kupci TLM-u smanjili narudžbe, posebice automobilska industrija, a zbog pada potražnje za aluminijem na svjetskom tržištu znatno je pala i njegova cijena, i to sa 2800 eura po toni koliko je bila cijena u vrijeme kupnje TLM-a na 1750 eura po toni. “U međuvremenu su se tržišne prilike u toj mjeri pogoršale da nam kao kupcu bitno otežavaju ispunjenje programa ulaganja i poslovnog plana predviđenih ugovorom”, navodi Miličić, tražeći od HFP-a da im se omogući dodatne dvije godine za realizaciju ulaganja i poslovnog plana. Preciznije, ugovorom iz 2007. utvrđeno je da zadnji rok za početak ulaganja u tehnološku modernizaciju TLM-a bude dvije godine nakon slapanja ugovora, što znači da su ulaganja morala početi od 7. lipnja ove godine. Adrial traži i da mu se rok na koji glasi poslovni plan izmijeni sa pet na sedam godina, te da se i ispunjenje obveze ulaganja u sanaciju elektrolize pomakne također sa pet na sedam godina. Promjene Adrial naknadno traži i u vezi s tumačenjem Ugovora s HFP-om tako da se omogući da TLM podiže kredite za ulaganje i dopušta da se na njegovim nekretninama zasnuje založno pravo, a da Konzorcij ima obvezu osigurati TLM-u navedene kredite svojim sredstvima osiguranja. U vezi s tim zahtjevima HFP je kontaktirao Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, u kojoj je ocijenjeno da to nije pod ingerencijom Agencije jer nije riječ o promjeni iznosa i sadržaja ulaganja, već o prolongiranju rokova, što je u nadležnosti ugovornih strana.

Netom prije nego što je izbila afera “HEP” i otkrilo se da je ta državna tvrtka lani izgubila osim milijardu kuna na kupnji skupe struje i još 400 milijuna kuna zbog prodaje te iste struje za četiri puta manji iznos mostarskom Aluminiju preko šibenskog TLM-a, Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju na prošlotjednoj zatvorenoj sjednici razmatrao je zahtjev kupaca TLM-a da im se za još dvije godine produže rokovi za ispunjenje pojedinih obveza iz privatizacijskog ugovora.

Pad cijene
Takav su zahtjev, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, kupci TLM-a – domaći konzorcij Adrial koji čine Dalekovod, Konstruktor inženjering, Zagreb Montaža, Alufexpack i Feal, na adresu HFP-a uputili još u travnju ove godine, dvije godine nakon što je zaključen kupoprodajni ugovor s HFP-om. Traže da im se omogući odgoda ispunjenja programa ulaganja, a pozivaju se pritom na teško stanje nastalo zbog opće recesije. Kako je Luka Miličić, predsjednik Uprave Dalekovoda, obrazložio u pismu HFP-u u ime Konzorcija Adrial, najznačajniji su kupci TLM-u smanjili narudžbe, posebice automobilska industrija, a zbog pada potražnje za aluminijem na svjetskom tržištu znatno je pala i njegova cijena, i to sa 2800 eura po toni koliko je bila cijena u vrijeme kupnje TLM-a na 1750 eura po toni. “U međuvremenu su se tržišne prilike u toj mjeri pogoršale da nam kao kupcu bitno otežavaju ispunjenje programa ulaganja i poslovnog plana predviđenih ugovorom”, navodi Miličić, tražeći od HFP-a da im se omogući dodatne dvije godine za realizaciju ulaganja i poslovnog plana. Preciznije, ugovorom iz 2007. utvrđeno je da zadnji rok za početak ulaganja u tehnološku modernizaciju TLM-a bude dvije godine nakon slapanja ugovora, što znači da su ulaganja morala početi od 7. lipnja ove godine. Adrial traži i da mu se rok na koji glasi poslovni plan izmijeni sa pet na sedam godina, te da se i ispunjenje obveze ulaganja u sanaciju elektrolize pomakne također sa pet na sedam godina. Promjene Adrial naknadno traži i u vezi s tumačenjem Ugovora s HFP-om tako da se omogući da TLM podiže kredite za ulaganje i dopušta da se na njegovim nekretninama zasnuje založno pravo, a da Konzorcij ima obvezu osigurati TLM-u navedene kredite svojim sredstvima osiguranja. U vezi s tim zahtjevima HFP je kontaktirao Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja, u kojoj je ocijenjeno da to nije pod ingerencijom Agencije jer nije riječ o promjeni iznosa i sadržaja ulaganja, već o prolongiranju rokova, što je u nadležnosti ugovornih strana.

Pobuna na sjednici
Stručne službe HFP-a na kraju su Upravnom odboru preporučile da uvaže zahtjev TLM-a, ali se na sjednici žestoko pobunio jedan član, sindikalist Ozren Matijašević. “Budući da je svojedobno na natječaju bila odbijena po ocjeni stručnih službi HFP-a financijski povoljnija ponuda, grupacije Ukio iz Litve, i to upravo uz argument da će domaći konzorcij realizirati znatna ulaganja veća od 100 milijuna eura, ne nalazim prostora da se takvom zahtjevu udovolji”, pojasnio je Matijašević svoj stav, koji je očito i ostalim članovima Upravnog odbora bio dovoljan da se suzdrže od izjašnjavanja i konačnu odluku prepuste Vladi. Osim novoga konteksta u kojem će se nakon afere “HEP” Adrialov zahtjev sagledavati, stav koji će zauzeti Vlada u slučaju TLM-a dodatno je pod lupom i stoga što bi sasvim sigurno povukao lavinu sličnih zahtjeva od drugih kupaca tvrtki iz portfelja HFP-a.

HFP

Podmirili dug
TLM-ovi su kupci, utvrdili su u HFP-u, ispunili sljedeće obveze iz ugovora: platili 1 kunu za dionice, podmirili dug prema državnim vjerovnicima umanjen za 99 posto (platili oko 10 milijuna kuna, otpisano gotovo 900 milijuna kuna) i izvršili obvezu oslobađanja državnih jamstava te zadržavanja 1400 radnika na rok od pet godina, dok obveza ulaganja, odnosno realizacija narudžbe za potrebnu tehnološku modernizaciju nije dospjela.

Autor: Marija Brnić
19. srpanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close