Svođenje rokova plaćanja na 30 dana, isplata poticaja planiranih za ovu godinu u punom iznosu, potpora države za kraći radni tjedan uz neoporezivanje socijalnih davanja, sustavan nadzor uvoza radi suzbijanja nelojalne konkurencije, transparentnija javna nabava za tvrtke u portfelju države tek su neki od zaključaka usvojenih u četvrtak na Vijeću udruženja tekstilno-odjevne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Zaključili su kako će i oni morati agresivnije nastupiti prema Vladi kako bi je konačno pokrenuli da primijeni mjere koje provode sve europske države u zaštiti domicilne proizvodnje. Recesija je narudžbe prepolovila, broj zaposlenih pao je ispod svih očekivanja. Industrija još ima stručnu radnu snagu, znanja i kapacitete, mogla bi daleko više izvoziti. Međutim, ako od Vlade uskoro ne dobiju planirane potpore za restrukturiranje, koje su očekivali još u ožujku, broj zaposlenih sa sadašnjih 24.416 mogao bi se do kraja godine prepoloviti. Hoće li i u kojem iznosu dobiti planirane potpore od države, konkretan odgovor tekstilcima nije dao Ante Rezo, zadužen u Ministarstvu gospodarstva za tekstilce. Na izravan upit je li točno da je najavljenih 114 milijuna kuna rebalansom srezano na 69, Rezo nije odgovorio. Otkrio je tek da se s bankarima pregovara o 100 milijuna kuna pologa koji bi se multiplicirao kroz povoljne kredite za obrtni kapital. Međutim, bankari nisu zainteresirani, ne zanima ih subvencionirana kamata od države, već jamstva za rizik otplate. “Sve države osim Hrvatske pronašle su model kojim destimuliraju uvoz i štite svoje brendove. Izvoz Siscije na britansko tržište 50 posto je skuplji od ponude lokalnih proizvođača, a mi nemamo ni trgovinske sporazume o manjim carinama”, upozorio je Milan Stojanović, direktor tvrtke koja u izvoz plasira 92 posto proizvodnje. Od 700 eura cijene koju je postigao za jedan odjevni predmet koji radi za Britance, 300 eura daje državi za pristojbe, ilustrirao je Stojanović. Ipak, naglašava, prije će tvornicu poslati u stečaj nego što će prihvatiti “lohn” narudžbe za inozemne kupce. Stjepan Pezo iz omiškog Galeba apelirao je da kod Vlade inzistiraju na uvođenju poreza za poslovne prostore koji nisu u funkciji. Zbog neplaćanja bez vlastite maloprodaje teško se opstaje, tržište nekretnina je neuređeno, vlasnici traže neopravdano visoke najamnine. U jednom trgovačkom centru za prodajni prostor na drugoj podzemnoj razini po kvadratu su im tražili 75 eura, dok realna cijena ne prelazi 20. Za izvoz na tržište EU morali su ishoditi ekocertifikat iako repromaterijal kupuju upravo na tom prostoru, ilustrirao je Živko Žužul, direktor Jadrana i predsjednik Vijeća. Krajnje je vrijeme da se takav uvjet postavi uvoznicima jer nadzora uglavnom nema i na ovdašnjem tržištu završava smeće koji drugi neće.

Činjenice

Deficit
Za pet mjeseci 2009. hrvatski tekstilci izvezli su odjeće u vrijednosti 193 milijuna dolara, 73 posto prema lani. Istodobno je uvoz pao na 77 posto prošlogodišnje vrijednosti, iznosio je 256 milijuna dolara.

Obveze iz strategije
Država se obvezala da će u razdoblju od 2008. do 2012. dati 627 milijuna kuna potpora, posredovati kod bankara za 896 milijuna kuna kredita, dok će tekstilci investirati vlastitih 157 milijuna kuna. Namjeravalo se sačuvati 5000 radnih mjesta, plan za 2010. bio je 31.400 zaposlenih.

Trenutno stanje
Broj zaposlenih u tekstilnoj industriji pao je na 24.416. Prošle je godine isplaćeno tek 100 milijuna kuna potpora koliko će biti ove godine još se ne zna. Prosječna neto plaća švelje za 4 mjeseca 2009. bila je 2779 kuna.

PUNA STIPENDIJA

Kako privući kupce, postaviti cijenu i razviti posao? 32 poduzetnika to mogu naučiti besplatno

Najuspješnije trgovačko društvo

KTC je dobitnik Zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih tvrtki Koprivničko-križevačke županije