Odavno je poznato da je prehrana uz genetsko nasljeđe jedan od ključnih faktora koji određuju ljudsku dugovječnost. No, jedno jedno novo istraživanje pokazalo je da je smanjenje kalorija za jednu trećinu u ishrani majmuna usporilo njihov proces starenja i odložilo smrt.

Obzirom na sličnost sa tim životinjama, ta studija ukazuje da bi slična prehrana mogla imati isti učinak i kod ljudi.Još od tridesetih godina prošlog stoljeća, znanstvenici su provodili istraživanja kako bi razumjeli intrigantno otkriće – zbog čega miševi kojima se daje nisko-kalorična, ali zdrava hrana, žive duže od glodavaca s normalnom prehranom. U najnovijoj i do sada najstrožije praćenoj studiji, znanstvenici Centra Wisconsin National za istraživanje sisavaca potvrdili su da majmuni koji u svojoj uravnoteženoj prehrani konzumiraju ograničeni broj kalorija žive zdravije i duže od onih kojima količina kalorija u prehrani nije ograničena. To je prvi put da je učinak ograničene količine kalorija, koji doprinosi usporavanju starenja, viđen u sisavaca iz reda ne-čovjekolikih primata – rhesus majmuna. Kakve su posljedice, pojašnjava znanstvenik Richard Weindruch iz Kliničkog centra za gerijatrijska istraživanja i edukaciju u Madisonu, u državi Wisconsin. “Naši podaci pokazuju da postoji trostruko veći rizik od bolesti starenja u životinja koje držimo na normalnoj prehrani nego kod onih kojima smo davali hranu ograničenih kalorija od njihove odrasle dobi.”Bolesti vezane uz starenje kod majmuna kojima je dozvoljeno da jedu štogod su željeli, uključuju karcinom, dijabetes te bolesti srca i krvnih žila, koje su skraćivale njihov životni vijek. Pojava nekih od tih bolesti smanjena je na pola u majmuna s kalorijski ograničenom prehranom. Ovo istraživanje, započeto 1989. godine, pratilo je isprva grupu od 30 odraslih primata, a 1994. godine njoj je pridodano još 46 odraslih majmuna rhesus makaki. Članak o tom projektu objavljen je u stručnom časopisu Science.

Richard Weindruch kaže da će ova studija nastaviti pratiti koliko će dugo živjeti majmuni s ograničenom prehranom. Do sada, 37 posto majmuna koji su se hranili normalno uginulo je od posljedica bolesti izazvanih starenjem, za razliku od samo 13 posto majmuna koji su konzumirali trećinu manje kalorija. Nekoliko je majmuna uginulo iz nevezanih razloga, poput povreda. Richard Weindruch kaže da znanstvenici ne znaju zašto ograničenje kalorija produžuje životni vijek, no misle da se radi o efikasnijoj preradi energije u majmuna koji jedu manje kalorija. Studija nadalje pokazuje, kaže Richard Weindruch, da je i kvaliteta života ovih majmuna također poboljšana, a gubitak mišićnog te moždanog tkiva – što dovodi do demencije – odgođen: “Sada zasigurno znamo da se zdravstvene koristi smanjenja kalorija i njegovo svojstvo oponiranja procesu starenja odnosi i na primate, a to će nam omogućiti da istražujemo mehanizme starenja koje se odnose i na čovjeka.”Još jedan faktor primjećen tijekom istraživanja. Naime, razlika u izgledu majmuna koji su bili na niskokaloričnoj prehrani i onih s uobičajenim prehrambenim navikama drastična je. Oni koji su jeli manje kalorija izgledaju mlađe i zdravije od debljih majmuna zapuštenijeg izgleda čija se prehrana sastojala od normalne količine kalorija.
(pd)