Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Minipogon za proizvodnju kulena stoji milijun kuna

Autor: Marija Brnić
08. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Potporama proizvođačima, ali i uzgajivačima svinja, do 2010. proizvodnja bi se trebala udvostručiti

Proizvodnju slavonskog kulena država će u idućih pet godina potaknuti s ukupno sedamdesetak milijuna kuna. Cilj je, kako je zacrtano u operativnom programu potpore usvojenom na posljednjoj sjednici Vlade, dostići 2010. godine dvostruko veću proizvodnju toga autohtonog proizvoda, dakle 240.000 tona godišnje. Trenutno se proizvodnjom kulena, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, bavi ukupno 67 proizvođača na području pet slavonskih županija, a uglavnom je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojih je više od polovice, a kulen proizvodi 15 trgovačkih društava, pet obrtnika, jedna poljoprivredna zadruga i jedna ugostiteljsko-trgovačka djelatnost. Prema podacima za posljednjih pet godina, u prosjeku svi proizvođači zajedno godišnje proizvedu 124 tone toga delikatesnog proizvoda, s tim da 80 posto proizvodnje otpada na devet velikih proizvođača.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Problem sirovine
Proizvodnja kulena opterećena je s nekoliko izraženih problema koje svojim poticajnim mjerama Vlada želi otkloniti. Prije svega, riječ je o problemu sirovine. Proizvodnja kulena ovisi o kvalitetnoj svinjskoj sirovini. Oko 70 posto proizvođača ima vlastitu sirovinu, a preostali do nje dolaze otkupom i manjim dijelom kooperacijom. Kako bi doskočila tomu, država će programom potpore proizvođačima utovljenih svinja do 2010. godine osigurati novčane potpore u nominalnom iznosu od 200 kuna po svinji. Za to će biti osigurano kroz pet godina ukupno 11,8 milijuna kuna, a, među ostalim, uvjet za dobivanje potpora bit će i domaće podrijetlo svinja. Programom je predviđeno da će se javni natječaj za te potpore raspisati u drugom tromjesečju 2006. godine. Inače, za proizvodnju 124.000 tona kulena, koliko se sada proizvodi, potrebno je godišnje osigurati oko 8300 svinja žive vage od oko 150 kilograma. Drugo važno pitanje koje država nastoji riješiti programom jest plasman i kakvoća slavonskog kulena. Od 67 postojećih proizvođača njih 28 proizvod plasira na tržište izravnom prodajom, a ostali uglavnom maloprodajom i veleprodajom, dok ih sedam proizvodi kulen samo za svoje vlastite potrebe. Problem s plasmanom kulena vezan je pak uz tehnologiju proizvodnje i zrenja kulena. Kulen se, naime, još radi tradicionalno. U njegovu izradu nisu uključeni najnoviji tehnološki i veterinarsko-zdravstveni standardi zbog čega je sama proizvodnja sezonskog karaktera pa proizvod karakterizira neujednačena kvaliteta. Ilustracije radi, manje od pet posto proizvođača kulena ima automatizirane komore za zrenje koje bi omogućile regulaciju vlažnosti, temperature i brzine strujanja zraka. Stoga program poticanja proizvodnje kulena predviđa poticajna sredstva za izgradnju, adaptaciju i opremanje automatiziranih komora za zrenje, te objekata, odnosno manjih pogona za proizvodnju kulena. Obiteljskom gospodarstvu, koje se dakle najčešće bavi proizvodnjom kulena, za takvu je investiciju, prema izračunima Ministarstva poljoprivrede, potrebno oko milijun kuna. Tu je investiciju moguće realizirati u cijelosti kreditom HBOR-a uz kamatnu stopu od 4 posto, rokom otplate na 10 godina i počekom od dvije godine.

Proizvodnju slavonskog kulena država će u idućih pet godina potaknuti s ukupno sedamdesetak milijuna kuna. Cilj je, kako je zacrtano u operativnom programu potpore usvojenom na posljednjoj sjednici Vlade, dostići 2010. godine dvostruko veću proizvodnju toga autohtonog proizvoda, dakle 240.000 tona godišnje. Trenutno se proizvodnjom kulena, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, bavi ukupno 67 proizvođača na području pet slavonskih županija, a uglavnom je riječ o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kojih je više od polovice, a kulen proizvodi 15 trgovačkih društava, pet obrtnika, jedna poljoprivredna zadruga i jedna ugostiteljsko-trgovačka djelatnost. Prema podacima za posljednjih pet godina, u prosjeku svi proizvođači zajedno godišnje proizvedu 124 tone toga delikatesnog proizvoda, s tim da 80 posto proizvodnje otpada na devet velikih proizvođača.

Problem sirovine
Proizvodnja kulena opterećena je s nekoliko izraženih problema koje svojim poticajnim mjerama Vlada želi otkloniti. Prije svega, riječ je o problemu sirovine. Proizvodnja kulena ovisi o kvalitetnoj svinjskoj sirovini. Oko 70 posto proizvođača ima vlastitu sirovinu, a preostali do nje dolaze otkupom i manjim dijelom kooperacijom. Kako bi doskočila tomu, država će programom potpore proizvođačima utovljenih svinja do 2010. godine osigurati novčane potpore u nominalnom iznosu od 200 kuna po svinji. Za to će biti osigurano kroz pet godina ukupno 11,8 milijuna kuna, a, među ostalim, uvjet za dobivanje potpora bit će i domaće podrijetlo svinja. Programom je predviđeno da će se javni natječaj za te potpore raspisati u drugom tromjesečju 2006. godine. Inače, za proizvodnju 124.000 tona kulena, koliko se sada proizvodi, potrebno je godišnje osigurati oko 8300 svinja žive vage od oko 150 kilograma. Drugo važno pitanje koje država nastoji riješiti programom jest plasman i kakvoća slavonskog kulena. Od 67 postojećih proizvođača njih 28 proizvod plasira na tržište izravnom prodajom, a ostali uglavnom maloprodajom i veleprodajom, dok ih sedam proizvodi kulen samo za svoje vlastite potrebe. Problem s plasmanom kulena vezan je pak uz tehnologiju proizvodnje i zrenja kulena. Kulen se, naime, još radi tradicionalno. U njegovu izradu nisu uključeni najnoviji tehnološki i veterinarsko-zdravstveni standardi zbog čega je sama proizvodnja sezonskog karaktera pa proizvod karakterizira neujednačena kvaliteta. Ilustracije radi, manje od pet posto proizvođača kulena ima automatizirane komore za zrenje koje bi omogućile regulaciju vlažnosti, temperature i brzine strujanja zraka. Stoga program poticanja proizvodnje kulena predviđa poticajna sredstva za izgradnju, adaptaciju i opremanje automatiziranih komora za zrenje, te objekata, odnosno manjih pogona za proizvodnju kulena. Obiteljskom gospodarstvu, koje se dakle najčešće bavi proizvodnjom kulena, za takvu je investiciju, prema izračunima Ministarstva poljoprivrede, potrebno oko milijun kuna. Tu je investiciju moguće realizirati u cijelosti kreditom HBOR-a uz kamatnu stopu od 4 posto, rokom otplate na 10 godina i počekom od dvije godine.

Bespovratna sredstva
Ovisno o tome hoće li se korisnik kredita odlučiti na korištenje bespovratnih sredstava Ministarstva poljoprivrede, koji iznose 25 posto ukupnog kredita, odnosno maksimalno 250.000 kuna, mjesečni bi anuitet korisniku kredita iznosio 8,2 tisuće kuna, odnosno 10,9 tisuća kuna za kredit od milijun kuna bez korištenja bespovratne potpore. Prema priloženim izračunima, investicija bi se povratila u roku od 6 do 8 godina. Za realizaciju programa Ministarstvo će u idućih pet godina osigurati 14,25 milijuna kuna sredstava za subvencije i potpore, a HBOR 57 milijuna kuna za kredite proizvođačima kulena. U program će se uključiti i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo koja će jamstvima pokrivati do 50 posto glavnice kredita. Jedan od uvjeta za uključivanje u program je članstvo u udruzi proizvođača slavonskog kulena.




Autor: Marija Brnić
08. svibanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close