Kao mjeru štednje u uvjetima gospodarske recesije Vlada je posebnom odlukom ograničila visinu plaća koje mogu primati rukovodeći ljudi u državnim poduzećima, s tim da državni udjel prelazi 50 posto, ili u pojedinim državnim ministarstvima, a prvi put osim javnih poduzeća u kontekstu racionalizacije spominju se i plaće menadžera u poduzećima iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Republike Hrvatske.

Interna analiza HFP-a
U samoj odluci nije precizirano niti su imenovana društva na koje će se odluka primjenjivati, no može se zaključiti kako je riječ o više od stotinu tvrtki u kojima će se plaće predsjednika i članova uprava limitirati na maksimalan iznos od 3,2 prosječne neto plaće isplaćene po zaposlenom pravnim osobama za mjesec travanj, a koja prema podacima službene statistike iznosi 5295 kuna. To znači da u novim restriktivnim vremenima maksimalna menadžerska plaća ne smije prijeći 16.944 kune. Kako se ne bi ponovile situacije poput nedavne afere s primanjima bivšeg direktora Zračne luke Zagreb Boška Matkovića, koja su uz sve beneficije iz menadžerskog ugovora u prosjeku iznosila 105.000 kuna mjesečno, Vlada je izrijekom zabranila isplate varijabilnih dijelova plaće iz menadžerskih ugovora. Rok za izvršenje obveze je 30 dana, a odluka će biti na snazi sve do 31. prosinca 2010. godine. U HFP-u još nisu dobili konkretnije upute s Markova trga na koje će tvrtke navedenu odluku primjenjivati, no da je ona opravdana, slaže se i Vedran Duvnjak, predsjednik HFP-a, a potkrepljuje to i internom analizom koju je dao izraditi prije pola godine, a koja je pokazala neopravdano visoku razinu izdataka za menadžment u tvrtkama iz portfelja, čak i kada je riječ o onima koje grcaju u gubicima.

Promjena prakse
“Bilo bi brže nabrojiti tvrtke u kojima su plaće menadžmenta u razumnim okvirima i u skladu s rezultatima jer većina tvrtki u vlasništvu HFP-a menadžere osim osnovnom plaćom nagrađuje još i raznim bonusima i dodacima, policama životnog ili osiguranja od rizika i slično, a u ugovore su ugrađene klauzule o bogatim otpremninama vrlo često i neovisno o razlozima za raskid ugovora i rezultatima koje postigne menadžer”, kaže Duvnjak, dodajući kako se od njegova dolaska u Fond praksa ugovaranja menadžerskih prava bitno promijenila i posljednjih mjeseci novim članovima uprava ne unose se klauzule o nagradama i otpremninama. Do sada su svoje plaće još u veljači snizili prvi ljudi Vjesnika Franjo Maletić, Hrvatske lutrije Vesna Bakran i Hrvatskih željeznica Zoran Popovac.

Državni menadžeri

Neki i iznad 40.000 kuna
Najčešće na meti kritike zbog visokih primanja od “državnih” menadžera su Hrvoje Vojković, šef CO, čija osnovna plaća iznosi 40.000 kuna, Ivan Mišetić iz Croatia Airlinesa s osnovnom plaćom od 43.000 kuna, Ivan Mravak direktor HEP-a 19.000, te direktor Hrvatskih autocesta Jurica Prskalo s plaćom od 30.000 kuna. No iz prakse HFP-a čuli su se i slučajevi da tvrtke koje ovise o pozajmicama poput Adriachema iz Kaštela ili ZRC-a Lipik uredno svojim menadžerima isplaćuju pune iznose iz menadžerskih ugovora.