Nagli porast nezaposlenosti u Americi, koji se popeo za 7,6 posto, i masovni otkazi koji su podijeljeni utjecali su na porast zainteresiranosti za obrazovanje, a obrazovanje je potrebno da bi se prevladala svjetska globalna kriza i recesija, zaključak je ekonomskih stručnjaka. U usporedbi s prošlom godinom povećao se broj prijava za 14% na privatnoj školi Ethnical Culture Fieldston u New Yorku. U isto vrijeme roditelji u Australiji ispisuju djecu iz katoličkih škola te ih upisuju u državne. Ove je godine 40-50% više djece upisano u državne škole zbog previsoke cijene školarine u katoličkim školama, koja se kreće između dvije i osam tisuća eura za školsku godinu.

Udar krize
Tek će se na jesen, kada učenici krenu na nastavu, vidjeti hoće li roditelji u Americi, pogođeni recesijom, biti spremni izdvojiti iznos od 32.000 do 36.000 dolara za obrazovanje djece. Unatoč svemu škola je popularnija nego prije. Američko obrazovanje u privatnim školama nije moguće bez plaćanja školarina koje znaju premašivati cijenu od 35.000 dolara godišnje. Na prvi pogled čini se da samo roditelji djece koja se ne obrazuju u privatnim školama imaju razloga za zabrinutost jer ne znaju što će točno biti s budžetom javnih škola. Privatno školovanje djece postalo je teže i roditeljima koji su zaposleni u financijskim sektorima i industriji. Ta su dva područja najviše pogođena krizom, pa nije isplativo nabavljati novac za plaćanje školarina iz resursa koji ne pripadaju primarnim prihodima. Zbog toga su neke škole počele razmišljati o tome da smanje troškove školarina za 2-4 posto. Roditelji čija djeca već pohađaju školu trude se na sve načine namaknuti sredstva kako bi im mogli omogućiti nastavak školovanja u istim uvjetima. U Hrvatskoj je ta situacija nešto drukčija jer prednost imaju državne škole. Posljednjih godina otvoreni su privatni dječji vrtići i osnovne škole te ustanove za visoko obrazovanje. Školarine za visoke škole i veleučilišta kreću se od nekoliko tisuća pa sve do nekoliko desetaka tisuća kuna. Od 407 srednjih škola 25 je privatnih, od čega 13 vjerskih. U Americi i Velikoj Britaniji novac i povijest škole nisu jedini čimbenici koji ih privilegiraju jer nude kvalitetno obrazovanje, drukčiji pristup i povezivanje s ostalim stručnjacima. To polaznicima najpoznatijih sveučilišta koristiti u budućem poslu i karijeri. Važnost poslovne povezanosti naglašava sama činjenica da je nedavno englesko sveučilište Oxford prenijelo da se kod njih najbolji poslovi ne oglašavaju, već da se do njih dolazi usmenom predajom, da za dobivanje najboljeg posla treba imati veze. Godine 2001. provedeno je istraživanje među roditeljima čija se djeca školuju na privatnom fakultetu. Na pitanje kako su izabrali baš taj fakultet, osam od deset ih je odgovorilo da je pri odabiru škole najvažnija stvar bila reputacija ustanove. Amanda Uhry, osnivačica Manhatten School Advisor, agencije koja pruža roditeljima pomoć pri odabiru i upisu djece u školu, tvrdi da oni preporučaju škole od čijeg je osnivanja prošao određen vremenski odmak i koje zato imaju svoju reputaciju. To možda nije najbolji način odabira s obzirom na to da se kvaliteta nastavnog programa može vidjeti tek nakon uvida u program. U Švedskoj je Andreas Hultin osnovao kompaniju Kunskapsskolan koja je pokrenula 32 škole, čiji je glavni motiv zarada. To je pokretanje bilo omogućeno reformom školstva iz 1990. godine. Sada taj princip obrazovanja pokušava prenijeti na englesko tržište. “Bez profita kao motiva, škole se bave pitanjem kamo pripadaju umjesto da se šire i otvaraju nove. Katkad mislim da bi neprofitne škole trebale biti zabranjene”, rekao je Hultin. Primjer američke škole koja

Vrijednost luksuza
Prema MTM Consultingu, tvrtki za istraživanje edukacije, pojedini roditelji koji mogu plaćati privatno školovanje smatraju da si to ne mogu priuštiti ili da to nije vrijedno toga. Naime, visoka cijena školovanja dio je vrijednosti luksuznog dobra. Ulaganje u obrazovanje unatoč rastućim cijenama i dalje se smatra ključnim za stvaranje dobiti u budućnosti. Američka i europska sveučilišta također nude stipendije siromašnim studentima koje se nerijetko financiraju iz raznih zaklada i fondova za edukaciju te na taj način pokušavaju popraviti situaciju. Na edukaciju se godišnje troši 240 milijardi dolara, a svaki peti stanovnik zemlje pohađa neki oblik obrazovanja. Za razvoj obrazovanja i samo obrazovanje najviše sredstava u Europi odvajaju skandinavske zemlje, kao što su Švedska i Norveška. Uzevši u obzir važnost privatnog, ali i javnog načina djelovanja školstva dolazi se do zaključka da je ono u svakom slučaju nužno. Ulaganje u ljudsko obrazovanje i ljudske potencijale osnovni je preduvjet gospodarskog razvitka. Ljudski potencijali najbrži su rastući sektor gospodarstva. Mnogi stručnjaci smatraju da se u Hrvatskoj premalo pozornosti posvećuje obrazovanju. U vrijeme recesije potrebno je ulagati u kvalitetno obrazovanje koje bi trebalo biti usklađeno s europskim i svjetskim standardima.