Pad BDP-a od 6,7 posto u prvom tromjesečju zasjenio je sve ostale ekonomske pokazatelje uključujući i pad deficita tekućeg računa platne bilance koji se rekordno smanjio za gotovo 30 posto. .

Pad deficita na 1,82 milijarde eura, odnosno 7,9 posto BDP-a posljedica je snažnog smanjenja robnog deficita, koji je čak i niži od prvotnih prognoza. Do kraja godine, deficit platne bilance mogao bi se smanjiti čak i do razine između 5 i 6 posto BDP-a, smatraju u Hypo Alpe-Adria banci. Kao postotak BDP-a, deficit tekućeg računa pao je s 9,4 posto koliko je iznosio na kraju 2008. na 7,9 posto. Sužavanje tog deficita posljedica je snažne prilagodbe domaće potrošnje, pada uvoza kapitala i intermedijarnih dobara zbog pada kapitalnih ulaganja, jeftinije energije i slabije industrijske proizvodnje

Velika transformacija
“U budućnosti, uz velika smanjenja domaće potražnje vezane uz dostupnost kredita, suženog manevarskog prostora fiskalne politike i niže cijene sirovina, očekujemo da bi robni trgovinski deficit mogao pasti ispod 23 posto BDP-a u 2009.”, smatraju u HAAB-u. Tekući račun platne bilance stoga će proći “kroz veliku transformaciju u ovoj i 2010. u kombinaciji s nižim cijenama energije te izostanku lokalne potražnje i pasti na 5 do 6 posto BDP-a“, dodaje se u analizi HAAB-a.U okruženju općeg izbjegavanja rizika, neto direktne strane investicije u posljednjih godinu dana pale su na 2,7 milijardi eura, čime je smanjen pozitivan utjecaj na deficit tekućeg računa platne bilance.

Pomoć MMF-a
Kad je o stabilnosti domaće valute riječ, u HAAB-u očekuju popuštanje pritiska na devizne rezerve. Nastave li se negativni utjecaji (podbačaj turističke sezone) te bude li država imala teškoća s refinanciranjem, u prvi plan će iskočiti potencijalna pomoć MMF-a. Ranije apostrofiran kao ključni ekonomski rizik zbog visokih potreba za financiranjem koje ga nužno prati, deficit tekućeg računa posljednjih mjeseci nije u prvom planu, a to se ne bi trebalo promijeniti niti u bližoj budućnosti. “Iako niže potrebe za financiranjem ohrabruju, deficit tekućeg računa i dugoročni inozemni dug i dalje čine ogromnih 110 posto deviznih rezervi“, kažu u HAAB-u. Podjećaju pak, da je i guverner Željko Rohatinski rekao da deficit platne bilance iznad 6 posto i potezi fiskalne politike HNB-u više ne ostavljaju manevarskog prostora. Štoviše, nove restrikcije mogu se očekivati ako se fiskalna situacija ne popravi do jeseni.

izdvojeno

‘Problem broj jedan’
Problem deficita platne bilance neće biti ekonomski “problem broj jedan” u bližoj budućnosti. To se ne bi trebalo promijeniti čak ni u slučaju da podbačaja turizma. Isto tako, na deficit ne bi trebale utjecati niti više cijene nafte, daljnje ispuhivanje balona na tržištu obveznica i povećanje premije rizika koji su povećali ukupnu razinu rizika za kraj 2009. i 2010.