Slovenska je vlada, bez mnogo oklijevanja, u četvrtak posegnula i za drugim rebalansom državnog proračuna u ovog godini.

Njime je povećala deficit sa tri na pet posto procijenjenog BDP-a, a ukupni fiskalni deficit, uključujući minuse zdravstva i mirovinskog sustava, projiciran je na 5,5 posto BDP-a. Na temelju dosadašnjeg manifestiranja ekonomske krize na punjenje proračuna predviđeni prihodi sad su nešto manji od osam milijardi eura prihoda ili 617 milijuna manje nego lani. Premda se nove projekcije smatraju realnim odrazom makroekonomskih kretanja, vlasti ne isključuju potpuno ni mogućnost da do kraja godine dođe i do trećeg rebalansa.A netom usvojeni drugi uslijedio je samo dva tjedna nakon objave podataka o BDP-u koji je u prvom kvartalu u odnosu na isto lanjsko razdoblje pao čak 8,5 posto. Veći pad BDP-a od Slovenije među članicama EU u prvom su tromjesečju zabilježile samo tri baltičke zemlje s dvoznamenkastim postocima pada. Prema podacima Eurostata, u travnju je slovenska industrija ostvarila gotovo četvrtinu manju proizvodnju nego u istom lanjskom mjesecu. Snažan utjecaj krize na ekonomiju susjedne države i za Hrvatsku je prava nepogoda. Uz ekonomsku krizu Vlada premijera Pahora zbog poljuljanih pozicija potencira politička pitanja poput blokade pristupnih pregovora između Hrvatske i Europske unije.