Ovotjednom repo aukcijom središnja će banka u bankarski sustav ubrizgati ‘svježih’ 537 milijuna kuna.

Za toliko je, naime, veći iznos koji je u srijedu bankama uz zalog trezorskih zapisa plasirala na tjedan dana u odnosu na iznos koji su one njoj u srijedu morale vratiti po prethodnoj aukciji. Ukratko, vratile su joj prošlotjednih 1,84 milijarde kuna, a Hrvatska narodna banka (HNB) im je istodobno odobrila 2,37 milijardi. Banke su pritom i ove srijede iskazale znatno veću potražnju, gotovo šest milijardi. No kako je u posljednje vrijeme HNB prihvaćao 40-ak posto njihovih ponuda, vjerojatno i same banke već kalkuliraju s djelomičnim odbijanjem zahtjeva pa je ovotjedna aukcija za analitičare uglavnom bila u okvirima očekivanja. Uoči tih aukcija na deviznom tržištu obično je ipak prisutna doza neizvjesnosti koja se očituje u nešto nemirnijem trgovanju. Tako je dan uoči ovotjednog ‘repa’ najviša razina trgovanja valutnim parom euro-kuna dosegnula 7,285 na prodajnoj strani, ali to je trajalo samo kratko te se već istog dana tečaj vratio na 7,26 na kupovnoj strani. Usto, solidno stanje likvidnosti bankarskog sustava sugerira i interes koji su ovaj tjedan iskazale za kupnju trezorskih zapisa Ministarstva financija. Na aukciji u utorak investitori su upisali kunskih i eurskih zapisa u iznosu većem od milijardu kuna, a u tome su banke participirale s gotovo 800 milijuna. Doduše, upisom 495 milijuna kuna novih trezorskih zapisa, stanje duga države po kunskim trezorskim zapisima u odnosu na prethodni tjedan je ostalo na približno istoj razini (12,5 milijardi) zbog istodobnih dospijeća lanjskih izdanja. No, zato se dug po eurskim zapisima povećao za puni iznos ovotjednog izdanja od 71 milijun eura, odnosno 515 milijuna kuna. Trezorski zapisi bankama i drugim institucionalnim investitorima nude i dalje solidne prinose od 7,80 posto godišnje, a država je tu cijenu očito spremna plaćati zbog slabije dinamike punjenja proračuna, odnosno potreba koje nameće refinanciranje obveza i financiranja deficita. Na novčanom tržištu pozajmice najkraćih dospijeća u isto se vrijeme održavaju nešto ispod devet posto, ali uz relativno niske volumene trgovanja. Na Tržištu novca Zagreb u srijedu je, tako, ostvaren promet od tek 86,4 mil. kuna iako je potražnja premašivala 430 milijuna. Među analitičarima se procjenjuje da bi sezonski odljev kuna iz sustava, tj. povećanje gotovine u opticaju s intenziviranjem turističke sezone moglo potaknuti jačanje pritisaka na likvidnost, posebice nastavi li HNB samo manjim dijelom prihvaćati ponude banaka na repo aukcijama.