Ponudu za kupnju 70 posto udjela Beogradskog sajma do predviđenog roka jedini je dao konzorcij talijanskog Sajma Rimini i srpske tvrtke Verano motors, inače vlasnika Robnih kuća Beograd. Sadržaj ponude bit će poznat u petak kada će se otvoriti u Agenciji za privatizaciju.

Stroge odredbe
Prilikom objavljivanja natječaja u prosincu procijenjeno je da ponuđenih 70 posto Beogradskog sajma vrijedi 20,5 milijuna eura. Natječaj je produživan na zahtjev zainteresiranih stranih kompanija, ali osim talijanskog Sajma Rimini nijedna tvrtka nije dala konačnu ponudu. U natječaju stoji da novi vlasnik Beogradskog sajma može biti kompanija koja je u posljednje tri godine organizirala najmanje 25 sajmova godišnje i u 2007. imala prihod od najmanje 50 milijuna eura. Zanimanje za sudjelovanje na natječaju za Beogadski sajam svojevremeno su osim talijanskog Sajma Rimini iskazali i predstavnici austrijskog organizatora sajmova Ried exhibitions. Privatizacija Beogradskog sajma izazvala je kontroverzne ocjene u stručnim krugovima za što je bilo više povoda. Prema uvjetima iz natječaja novi većinski vlasnik Sajma obvezan je da se slijedećih 10 godina mora nastaviti baviti istom djelatnošću, odnosno organiziranjem sajamskih priredbi. Poslije tog roka ne smije intervernirati na hali 1 Sajma, koja je pod zaštitom Zavoda za urbanizam, dok se preostale hale – kojih je u Sajmu ukupno 14 – mogu rušiti ili im se može promijeniti djelatnost nakon tog roka. Ta opcija izazvala je burno reagiranje u stručnim krugovima zbog mogućnosti da se sajamska djelatnost u Beogradu ugasi, a prostor pretvori u trgovačko-poslovni kompleks koji se nalazi na atraktivnoj lokaciji. Na takvu mogućnost navodi i sudjelovanje u natječaju tvrtke Verano motors, koja je suvlasnik trgovačkog lanca Robnih kuća Beograd, koje je kupio s grčkim investicijskim fondom Marfin za 360 milijuna eura. U stručnim krugovima postoji uvjerenje kako je Beogradski sajam privlačan za kupnju, jer raspolaže s 11 hektara slobodnog zemljišta.

Više novca gradu
Zato većinu ulagača zapravo zanima zemljište, a ne sajmovi, iako Beogradski sajam godinama posluje uspješno, što potvrđuje i lanjska dobit od dva milijuna eura. Prema mišljenju stručnjaka Beogradski sajam ne bi trebalo privatizirati, jer to nisu uradili ni gradovi zemalja u okruženju, a privatizirat se neće ni Novosadski sajam. Osim toga, prema Zakonu o privatizaciji, predviđeno je da se od dobivenih sredstava pet posto ustupi lokalnoj samoupravi. Kod prodaje Beogradskog sajma predviđeno je da se gradskoj vlasti prepusti 50 posto dobivenog novca, što upućuje na mogućnost da gradska vlast bude išla na ruku kupcu.

O sajmu

Velika površina
Beogradski sajam se prostire na ukupno 22 hektara, s objektima površine od 106 tisuća m2.

Šest hala
Dio Sajma je i šest sajamskih hala visoke kategorije s izložbenim prostorom od 53,2 tisuće četvornih metara.

Rast prihoda
Poduzeće je 2007. godine imalo prihod od 15,3 milijuna evra, a od 2003. do 2007. godini prihodi od usluga su povećavani prosječno za 14% godišnje.

Solidna dobit
Beogradski sajam je u prošloj godini ostvario dobit od dva milijuna eura, a zapošljavao je 231 radnika.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske