Plan Obamine administracije o smanjenju stakleničkih plinova u sljedećih nekoliko godina i trgovanju pravima za emisije ugljičnog dioksida mogao bi postati novi izdašni izvor prihoda američkih banaka.

Naime, dok politički dužnosnici usuglašavaju prijedlog zakona o trgovanju emisijskim kvotama, posebni odjeli investicijskih banaka pripremaju što bolje startne pozicije za novi unosni biznis. “Trgovanje kvotama ugljičnog dioksida dolazi u SAD”, rekao je za BusinessWeek Louis Redshaw, šef ekološkog tržišta banke Barclay’s. “Morate biti unutra ako želite profitirati”, dodao je Redshaw. Industrijski sektor pritom pledira za europska iskustva u tom području gdje su regulatorna tijela postavila ograničenja na emisije ugljičnog dioksida još 2005. godine, a danas europsko tržište emisijskim kvotama vrijedi 79 milijardi dolara. Iako je trgovanje emisijskim kvotama originalno američka ideja kojom se željelo “ublažiti” američko nepotpisivanje Protokola iz Kyota, u SAD-u je do sada postojala nešto drugačija regulativa nego u EU. Trgovanje “vrućim zrakom” – kako se još naziva – bilo je ograničeno regionalnim okvirima, a sudjelovanje je često bilo na dobrovoljnoj osnovi. Procjenjuje se da je američko tržište emisijskih kvota prošle godine vrijedilo, u odnosu na Europu, neznatnih 400 milijuna dolara.Međutim, dolaskom Obame u Bijelu kuću, zapuhali su neki drugi vjetrovi. Želja njegove administracije za manjim doprinosom SAD-a globalnom zagrijavanju urodit će zakonom o trgovanju emisijskim kvotama. Novim zakonskim rješenjem stvorit će se nacionalno tržište za kupovanje i prodavanje dozvola za emitiranje stakleničkih plinova. Analitičari tvrtke New Carbon Finance smatraju da bi tržište u potpunosti moglo zaživjeti do 2013. godine, a da bi do 2020. moglo vrijediti bilijun dolara.

Ako se to dogodi, ugljični dioksid mogao bi postati vrijedna roba poput nafte. Prema riječima Seba Walhaina, šefa odjela za energiju i robe banke Fortis, “CO2 će uskoro postati dio uobičajenog poslovanja banaka”. Stoga najveće američke i europske bankarske grupacije pripremaju teren za ulazak u novi posao. Tako je Société Générale već formirao skupinu za američko tržište emisijskih kvota, a Morgan Stanley, koji je već uključen u regionalnu trgovinu, objavio je kako će proširiti svoj odjel za to područje kada zakon stupi na snagu. Osim priprema takve vrste, ostale banke poput JPMorgan Chasea ili Goldman Sachsa kupuju udjele u takozvanim offset kompanijama. Te tvrtke ulažu u ekološke projekte, poput obnove šuma u Oregonu, koji reduciraju stakleničke plinove i produciraju “kredite”. Ti “krediti” mogu biti prodani industrijskim tvrtkama čiji proizvodni proces rezultira emisijama stakleničkih plinova. Međutim, tu ne staje lepeza poslova koju bankama otvara tržište ugljičnim dioksidom. Tako Citigroup ima drugačiji pristup savjetujući svoje klijente iz industrijskog sektora kako da se pripreme za restrikcije emitiranja stakleničkih plinova. “Naš je posao upravljati rizicima klijenata”, kazao je Garth Edward, direktor za ekološke proizvode Citigroupa. Prema navodima konzultantske kuće TowerGroup, cijena takvih savjetodavnih usluga iznosi od dva do tri milijuna dolara po klijentu.

Činjenice

Mnogobrojni projekti
Osim najave uvođenja nacionalnog tržišta emisijskih kvota, Obamina administracija u svome mandatu namjerava pokrenuti cijeli niz projekata u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Takvi bi projekti osim brige za okoliš trebali stvoriti na tisuće radnih mjesta.

Kina bez ograničenja
Tijekom UN-ove konferencije o klimatskim promjenama koja se održala prošlog tjedna dogovoreno je da se zemljama u razvoju, poput Kine, ne uvedu ograničenja u emitiranju stakleničkih plinova. Uvođenje snažnijih koraka prema energetskoj učinkovitosti i obnovljivoj energiji trebalo bi biti dovoljno za zaštitu okoliša.