Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HNB-u milijarda kuna više od trgovanja vrijednosnicama

Autor: Ana Blašković
09. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Središnja banka objavila je godišnje izvješće za 2008. godinu, u kojem stoji da je lani uspjela povećati dobit od trgovanja vrijednosnicama

U prošlogodišnjoj kriznoj godini Hrvatska narodna banka (HNB) zaradila je 1,7 milijardi kuna od trgovanja vrijednosnim papirima, gotovo milijardu kuna više nego 2007. godine. Unatoč višku iz poslovanja od 3,4 milijarde kuna, koji je uzburkao neinformirane duhove, imovina središnje banke lani se smanjila sa 75,9 na 70,5 milijardi kuna, podaci su godišnjeg izvješća o poslovanju HNB-a za 2008. godinu. O godišnjem izvješću o radu Hrvatske narodne banke u 2008. uskoro će rasporavljati Sabor, no za razliku od prošle godine moglo bi izostati “drvlje i kamenje” iz saborskih klupa. Izvješće o radu već je krajem svibnja prihvatio saborski Odbor za financije na čelu s hadezeovcem Goranom Marićem koji je (na preporuku Vlade) zastupnicima predložio njegovo prihvaćanje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pokuda izvješća
Štoviše, u raspravi na Odboru izvješće je pohvaljeno “zato što pruža cjelovit i potpun uvid u sva područja koja su u ingerenciji HNB-a”. Ipak, da iz saborske većine prema neovisnoj monetarnoj vlasti ipak ne bi teklo med i mlijeko, Odbor za financije zaključio je “da je izvješće o radu Hrvatske narodne banke za 2007. bilo kvalitetnije izrađeno”, a to se posebno odnosi na “uvodni sažetak, područje obavljanja izravnog nadzora poslovanja banaka, kao i na zaključak koji je u izvješću za 2008. izostavljen”. Kako stoji u izvješću, prvo polugodište 2008. obilježio je iznimno snažan rast opće razine cijena, dok su se u nastavku godine počelo osjećati prelijevanje krize u realnu sferu gospodarstva. HNB je uspio očuvati stabilnost kune i time pridonijeti ostvarivanju svoga osnovnog cilja, stabilnih cijena. stopa inflacije porasla je na 6,1 posto, a BDP je porastao za samo 2,4 posto, najmanje nakon 1999. godine. Rast kreditiranja banaka nebankarskim sektorima iznosio je 10,5 posto, 4,4 postotka manje nego 2007. Iako su banke gledano u bruto iznosu zaradile 5,8 mlrd. kuna, a stopa povećanja bruto dobiti usporila je sa 20,5 posto u 2007. na 13,7 posto. Najveći porast prihoda banke mogu zahvaliti većim kamatnim prihodima koji su rasli za 16,3 posto.

U prošlogodišnjoj kriznoj godini Hrvatska narodna banka (HNB) zaradila je 1,7 milijardi kuna od trgovanja vrijednosnim papirima, gotovo milijardu kuna više nego 2007. godine. Unatoč višku iz poslovanja od 3,4 milijarde kuna, koji je uzburkao neinformirane duhove, imovina središnje banke lani se smanjila sa 75,9 na 70,5 milijardi kuna, podaci su godišnjeg izvješća o poslovanju HNB-a za 2008. godinu. O godišnjem izvješću o radu Hrvatske narodne banke u 2008. uskoro će rasporavljati Sabor, no za razliku od prošle godine moglo bi izostati “drvlje i kamenje” iz saborskih klupa. Izvješće o radu već je krajem svibnja prihvatio saborski Odbor za financije na čelu s hadezeovcem Goranom Marićem koji je (na preporuku Vlade) zastupnicima predložio njegovo prihvaćanje.

Pokuda izvješća
Štoviše, u raspravi na Odboru izvješće je pohvaljeno “zato što pruža cjelovit i potpun uvid u sva područja koja su u ingerenciji HNB-a”. Ipak, da iz saborske većine prema neovisnoj monetarnoj vlasti ipak ne bi teklo med i mlijeko, Odbor za financije zaključio je “da je izvješće o radu Hrvatske narodne banke za 2007. bilo kvalitetnije izrađeno”, a to se posebno odnosi na “uvodni sažetak, područje obavljanja izravnog nadzora poslovanja banaka, kao i na zaključak koji je u izvješću za 2008. izostavljen”. Kako stoji u izvješću, prvo polugodište 2008. obilježio je iznimno snažan rast opće razine cijena, dok su se u nastavku godine počelo osjećati prelijevanje krize u realnu sferu gospodarstva. HNB je uspio očuvati stabilnost kune i time pridonijeti ostvarivanju svoga osnovnog cilja, stabilnih cijena. stopa inflacije porasla je na 6,1 posto, a BDP je porastao za samo 2,4 posto, najmanje nakon 1999. godine. Rast kreditiranja banaka nebankarskim sektorima iznosio je 10,5 posto, 4,4 postotka manje nego 2007. Iako su banke gledano u bruto iznosu zaradile 5,8 mlrd. kuna, a stopa povećanja bruto dobiti usporila je sa 20,5 posto u 2007. na 13,7 posto. Najveći porast prihoda banke mogu zahvaliti većim kamatnim prihodima koji su rasli za 16,3 posto.

Inozemni dug
Bruto inozemni dug porastao je za 17,7 posto pa se na kraju godine popeo na 39,1 mlrd. eura, odnosno dosegnuo je 82,6 posto BDP-a ili 5-postotnih bodova više nego 2007. godije. Inodug je porastao uglavnom zbog korporativnog sektora koji se zadužio za 4,9 mlrd. eura te dosegnuo 50,7 posto ukupnog duga. Inodug države u 2008. smanjio se za 1,2 mlrd. eura zbog izbacivanja HAC-a iz sektora opće države u sektor nefinancijskih poduzeća. Prošlu godinu HNB je završio sa 3,4 mlrd. kuna viška prihoda, od čega je proračunu doznačeno 1,34 mlrd. kuna.

Autor: Ana Blašković
09. lipanj 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close