U prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je ostvareno 1,8 milijuna turističkih dolazaka, odnosno devet posto manje nego lani u istom razdoblju, te osam posto manje noćenja, od čega je 11 posto domaćih te osam posto manje stranih dolazaka nego lani, neslužbeni su podaci koje je u utorak priopćio ministar turizma Damir Bajs. Ministar ipak napominje da je Hrvatska po turističkom padu daleko bolja od svoje konkurencije.

Dostupnost informacija
“Na pad smo računali i smatram da je u skladu s očekivanjima iako ćemo usporedive podatke imati tek početkom srpnja jer većina proljetnih vjerskih blagdana pada svake godine u različito vrijeme. Međutim, cilj nam je bio biti bolji od konkurencije i to smo postigli, a kako se ovi podaci odnose na tek deset posto sezone, hrvatski turizam još je u poziciji ostvariti dobre rezultate”, kazao je Bajs na konferenciji za novinare, na kojoj je Hrvatska turistička zajednica predstavila novu promotivnu kampanju “Postani ambasador hrvatskog turizma”. Akcija koja se gotovo u cijelosti odvija na internetu, poglavito Facebooku, stajala je 2,3 milijuna kuna, a osmislila ju je tvrtka McCann Erickson. Navedena akcija prema riječima autora ujedno je i najveća online kampanja u Hrvatskoj. Osim što je najjeftiniji medij za oglašavanje, internet omogućuje najbrže širenje poruke, a 70 posto ljudi zainteresiranih za putovanje traži informaciju upravo na internetu. Internet je u prošloj turističkoj sezoni bio glavni izvor informacija o gradu Zagrebu jer je čak 64 posto gostiju koji su odsjeli u hostelu i 41 posto hotelskih gostiju informacije prikupljalo preko interneta, pokazalo je najnovije istraživanje Instituta za turizam o stavovima i potrošnji turista i posjetitelja Zagreba “Tomas Zagreb 2008”, koje će biti predstavljeno na današnjoj sjednici Vijeća hotelijera Komore Zagreb. Novo izdanje “Tomasa” pokazalo je da su hotelski gosti tijekom boravka u Zagrebu trošili 144 eura po osobi, s tim da je najveći dio potrošnje bio smještaj, a za hranu izvan smještaja te na šoping utrošili bi dnevno ukupno 38 eura. Domaći gosti su najzastupljeniji među turistima koji odsjedaju u zagrebačkim hotelima (23 posto), no njihov udio se smanjuje s porastom kategorije hotela, pa ih je u hotelima najviše kategorije tek deset posto. Među inozemnim gostima najbrojniji su Amerikanci i Nijemci, a u hostelima Britanci. U desetogodišnjem razdoblju najviše je porastao broj gostiju iz Japana te Srbije. Većina gostiju (87 posto) zagrebačkih hotela ima više ili visoko obrazovanje, s tim da dvije trećine hotelskih gostiju ima mjesečna primanja kućanstava iznad 2000 eura, a gotovo četvrtini primanja su iznad 3500 eura mjesečno.

Poslovne obveze
Osnovni motiv posjeta za hotelske goste su poslovne obveze, slijede nova iskustva i doživljaji, upoznavanje kulturnih znamenitosti te zabava koju očekuje tek 14 posto od ukupno 1574 ispitana gosta. Gosti hostela posjećuju Zagreb primarno zbog novih iskustava i doživljaja (55%), zatim zabave (36%), upoznavanja kulturnih znamenitosti grada (35%) ili pak provođenja kratkog odmora u gradu (34%).Zagrebački gosti u prosjeku ostvaruju oko tri noćenja. Najčešće posjećuju najuži centar grada, uključujući Trg bana Jelačića, Donji grad, Gornji grad i katedralu, te kupalište Jarun, park Maksimir i Botanički vrt. Najposjećeniji muzeji u Zagrebu su Muzej Mimara, Muzej grada Zagreba, Klovićevi dvori i Muzej za umjetnost i obrt, no svakoga četvrtoga gosta Zagreba muzeji uopće ne zanimaju. Hotelski gosti pak najčešće posjećuju sportske utakmice i manifestacije Zagrebačkog velesajma, a gosti hostela koncerte i kinopredstave. Gosti zagrebačkih hotela zadovoljni su kvalitetom smještaja za razliku od gostiju u hostelima koji su sve elemente smještaja ocijenili nezadovoljavajućim, osim ljubaznost osoblja kojom su donekle zadovoljni.

Podbacili domaći gosti

Najslabije u Šibeniku i Splitu
Najslabije rezultate u prvih pet mjeseci ima Šibensko-kninska županija sa 19 posto te Splitsko-dalmatinska županija sa 16 posto pada domaćih noćenja, a u broju domaćih noćenja rasle su Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska županija. Za razliku od konkurentnih zemalja u kojima je najveći pad zabilježen kod stranih gostiju, u Hrvatskoj su u mnogo većoj mjeri pali domaći gosti.

Više Nijemaca, Slovenaca i Austrijanaca
Statistike pokazuju rast dolazaka Nijemaca za dva posto, Slovenaca za čak 13 posto te Austrijanaca za pet posto. Hrvatska je pala najmanje u odnosu na neke mediteranske zemlje. Španjolska bilježi pad dolazaka od 12 posto, Francuska od 29,4 posto, Italija od 14,6 posto, dok je u Crnu Goru u prva četiri mjeseca došlo 15,7 posto manje turista.