Gospodarski zastoj i financijske neprilike na tržištu domaće kartičarske kuće vjerojatno će iskoristiti za smišljanje novih strategija. Naime, perspektive kartičarske industrije i te kako su optimistične. Ipak, nade da će kartice jedanput zamijeniti gotov novac ipak ostaju u sferi kartičarske fantastike. Otkad se prije gotovo četiri desetljeća na domaćem tržištu pojavila prva kreditna kartica, dogodile su se brojne promjene, uz jednu konstantu: upotreba i broj kartica u stalnom su porastu. Svi domaći kartičari bez rezerve će reći da je domaće tržište izrazito razvijeno s velikim brojem sudionika, s tim da se kartice koriste više od europskog prosjeka. Kreditne kartice postale su glavno sredstvo plaćanja prilikom svakodnevnih osnovnih kupnji. No zahvaljujući krizi, kartice su dijelu građana postale nužnost za preživljavanje prokušanom metodom “prelijevanja iz šupljeg u prazno”, i to zbog mogućnosti revolvinga ili kupnje na više rata.

Hrvatska kao i Europa
“Općenito promatrajući, trend korištenja kartica u Republici Hrvatskoj kao sredstva bezgotovinskog plaćanja kontinuirano je u porastu proteklih godina i slijedi trend povećanja korištenja kartica u zemljama zapadne Europe, u kojoj je među vodećima V. Britanija”, poručuju u Raiffeisen banci dodajući da u 2009. klijenti na isti način koriste debitne i kreditne kartice, pri čemu ukupan iznos potrošnje stagnira u odnosu na prethodnu godinu“.”I dalje vidimo prostora za daljnji razvoj i unapređenje postojećih usluga na dobrobit svih naših klijenata. Žestoka konkurencija u kartičnom poslovanju tjera nas da daljnjim inovacijama, razvojem tehnologije i dodavanjem vrijednosti našim proizvodima podižemo kvalitetu usluge i pružimo našim klijentima raspon mogućnosti koji će zadovoljiti sve njihove potrebe“, kaže Andrea Solar iz PBZ Carda, koji na tržištu ima vodeće mjesto sa dva milijuna aktivnih kartica tri brenda: American Expressa, MasterCarda i Vise. Ipak, recesija za sobom neupitno povlači smanjenu i oprezniju potrošnju građana, a tu situaciju osjećaju svi izdavatelji kartica, neovisno je li riječ o bankama ili kartičarskim kućama pa će gospodarska situacija u svijetu i Hrvatskoj zasigurno u srednjem roku utjecati na razvoj tržišta. Klijenti su postali oprezniji u potrošnji, posebice u onom njezinu dijelu koji nije nužan. S jedne strane izravna posljedica krize je povećana štednja kao mjera opreza, dok s druge strane banke i kartičari s daleko većom dozom opreza odobravaju kredite po kreditnim karticama za koje je i statistika Hrvatske narodne banke pokazala da se sve teže vraćaju, a sve veći postotak spada u ”loše kredite”.

Dodana vrijednost
Govoreći o trendovima koji vladaju u kartičarstvu, u Erste Card Clubu kažu da korisnici kartica sve više rabe kartice koje im donose dodatne vrijednosti. Tom su se zahtjevu osim Erstea i te kako prilagodili svi kartičari, a i dalje se kontinuirano prilagođavaju trendovima na tom području. Tako kreditne kartice omogućuju “povrat” sredstava i dodatne uštede kroz različite nagradne programe čime se ujedno i potiče svakodnevna potrošnja. Primjerice, nagradni su programi osmišljeni tako da se potrošnjom na kreditne kartice skupljaju bodovi koji se mogu iskoristit za kupnju putem “loyalty”-kartica, a korisnicima se omogućuje i da sami odaberu kartice koje im prema vlastitim životnim navikama mogu donijeti dodatne beneficije, poput zajedničkih kartica s partnerima. “Među tim karticama važno mjesto zauzimaju ‘co-brand’ kartice s Croatia Airlinesom i HAK-om. Korisnici na temelju skupljenih milja ostvaruju prava na nagradne zrakoplovne karte ili hotelski smještaj, dok korisnici ‘co-brand’ kartice s Hrvatskim autoklubom ostvaruju sve članske pogodnosti HAK-a, poput pomoći na cesti 0-24, popusta prilikom osiguranja vozila, popuste na kasko osiguranje i druge”, kažu u Erste Card Clubu. Napominju pak da će “s vremenom doći do racionalizacije u broju stvarno svakodnevno korištenih kartica jer se klijenti sve više koriste karticama koje donose dodatne vrijednosti”.

Prostor za rast
“Iako je kartično plaćanje danas možda i najjači sustav plaćanja, postoje područja u kojima plaćanje karticama nije znatnije zaživjelo, kao i ona koja za sada još ne prihvaćaju kartično plaćanje”, kaže Solar. Prostora za rast ima u još velikom dijelu plaćanja koja hrvatski građani obavljaju u gotovini pa će se upravo na to područje kartičari u budućnosti usmjeriti. Također segment potencijalnog rasta kartičnih plaćanja su ona poslovnih korisnika i rast broja poslovnih kartica što će, smatraju kartičari, posljedično pridonijeti i općenitoj transparentnosti plaćanja na razini države. “U PBZ Cardu tu vidimo i mogućnost daljnjeg rasta i razvoja”, kaže Solar, ističući da se potrošači ne koriste karticom u punom smislu, odnosno sve njihove pogodnosti. “Jedan od naših ciljeva je edukacija klijenata jer na taj način mogu poboljšati svoje novčano poslovanje, bilo da je riječ o korištenju nekoliko kartica ili o korištenju punog opsega dodatnih usluga koje pojedine kartice nude”, smatra Solar. Prognozirajući kako će razvijati prilike na tržištu kreditnih kartica, kartičari napominju da je već sada moguće plaćati gotovo sve. “Stoga će kartična industrija sve više ići u smjeru prihvata kod kategorija prodajnih mjesta gdje se danas ponajprije koristi gotovina kao sredstvo plaćanja”, kažu u Erste Cardu.

Kartica umjesto gotovine
Jedno od obećavajućih područja za rast kartičnih proizvoda i usluga je širok raspon mikroplaćanja poput beskontaktne kartice (contaktless) koje omogućuju brzu naplatu malih iznosa. No ti su tržišni segmenti ujedno i “najveći izazovi za kartičnu industriju jer su i ulazne barijere veće nego kod standardnih prodajnih mjesta koja već po prirodi posla prihvaćaju kartice”, kažu u Erste Cardu. Stoga u toj kartičarskoj kući već sad aktivno razvijaju mogućnosti zamjene gotovine kreditnom karticom. Dobar primjer brojnih mogućnosti koje nudi mogućnost beskontakne naplate jest plaćanje javnoga gradskog prijevoza kreditnom karticom u Osijeku koji je (zasad) moguće plaćati jedino Diners D2C, jedinom kreditnom karticom na našem tržištu kojom je moguće beskontaktno plaćanje. “Brojne mogućnosti razvoja sigurno će imati pozitivan utjecaj na kartično tržište te većim dijelom anulirati utjecaj gospodarske krize i oprezniju potrošnju, a dugoročno svakako dovesti do daljnjeg čak i znatnijeg rasta kartične potrošnje”, zaključuje Andrea Solar. “Kartica zasigurno ima budućnost. Tome ide u prilog već sama činjenica da se internetska trgovina (e-commerce) sve više razvija jer je glavno sredstvo plaćanja za kupnju na internetu upravo kartica. Moguće je razgovarati o nekoj krajnjoj perspektivi u kojoj fizički novac i kartice nestaju, ali samo kartični brendovi osiguravaju globalnu prihvaćenost, odnosno određena kartica osigurava prihvat u većem broju zemalja nego bilo koja svjetska valuta”, zaključuju u Erste Cardu. No bez obzira na svijetlu budućnost toliko omiljenih komada plastike toliko je ljudskih djelatnosti u, najblaže rečeno, sivoj zoni tako da nitko ozbiljan ne računa s nestankom gotovog novca. Upotreba gotovine zasigurno će se smanjiti, no plastika vjerojatno nikad neće u potpunosti zamijeniti papirni novac.