Svjetski zračni prijevoznici u ovoj će godini izgubiti devet milijardi dolara, nova je procjena Međunarodnog udruženja zračnih prijevoznika (IATA), objavljena u ponedjeljak. Time je procijenjeni gubitak gotovo dvostruko veći od dosadašnjih predviđanja objavljenih u ožujku (4,7 milijardi USD), a temelji se na rastu cijene goriva i duboke krize u kojoj se nalazi zrakoplovna industrija.

Nikad gore
“Ovo je najteža situacija s kojom se zrakoplovna industrija suočila. Realist sam i ne vidim nijednu činjenicu koja bi podržala optimizam”, rekao je Giovanni Bisignani, generalni direktor i predsjednik Uprave IATA-e na godišnjem sastanku te organizacije koji se održava u Kuala Lumpuru. Sve svjetske zrakoplovne kompanije suočene su s padom broja putnika kao i tona prevezenog tereta, pokazuju podaci IATA-e. Samo u travnju međunarodni je zračni promet pao 3,1 posto u sektoru prijevoza putnika te 21,7 posto u teretnom prometu u odnosu na lanjski travanj, uz opasku da će podaci za svibanj vjerojatno biti mnogo lošiji. Osim toga sve više tvrtki svojim zaposlenicima umjesto “business” klase plaća ekonomsku, što dodatno smanjuje prihode zrakoplovnim kompanijama. Istovremeno cijene goriva ponovno rastu, pa su tako u prošlom tjednu dosegnule 75 dolara za barel, što je najviša cijena u proteklih šest mjeseci. Tešku situaciju u zrakoplovstvu na vlastitoj koži će osjetiti i zaposlenici hrvatskog zračnog prijevoznika Croatia Airlinesa. Ivan Mišetić, glavni direktor te hrvatske zrakoplovne kompanije, prije nekoliko dana je sazvao predstavnike zaposlenika te im obznanio da Uprava namjerava zamrznuti plaće sljedeće dvije godine. Od predstavnika radnika je zatraženo da na takav potez pristanu sindikati, kao i na zamrzavanje kolektivnog ugovora i kolektivnog pregovaranja. U Croatia Airlinesu je zaposleno oko 1100 ljudi, a plaće se kreću od 2800 do 40.000 kuna. Zanimljivo je da tog poteza nisu bili svjesni čak ni predstavnici PR službe Croatia Airlinesa, već su za zamrzavanje plaća doznali iz medija. Iako na samom sastanku nije bilo govora o krizi, Mišetić navodno nije priznao da se CA nalazi u lošoj financijskoj situaciji, već je rekao da poslovna godina neće biti tako dobra. No za to nije ni bilo potrebe, dovoljno je iščitati posljednje podatke o poslovanju, koji dovoljno govore o teškoj situaciji u kojoj se nalazi nacionalni zračni prijevoznik.

CA gomila gubitke
Prvo je tromjesečje kompanija završila s gubitkom od 38,22 milijuna kuna, što je za 72 posto više nego lanjskoga prvog tromjesečja (tada je gubitak iznosio nešto manje od 22 milijuna kuna). Prihodi su iznosili 338 milijuna kuna, što je također manje nego lani, za oko devet posto. Sedam posto su pali prihodi od putničkog prometa, dok je broj putnika u izvanrednom (charter) prometu pao za 68 posto. I lanjska godina je jedna od onih koju bi nacionalni avioprijevoznik htio što prije zaboraviti. Gubitak kompanije iznosio je 80 milijuna kuna unatoč 170 milijuna kuna većim prihodima (prihodi su iznosili 1,6 milijardi kuna). Operativni gubitak iznosio je 30,5 milijuna, dok je dodatnih 58,6 milijuna gubitak od financijskih aktivnosti. Zbog lanjskog divljanja cijena goriva kerozin ih je stajao 357 milijuna kuna, što je čak 110,6 milijuna kuna više nego godinu prije.