Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić izjavio je da središnja banka više neće šutke promatrati samovolju nekih poslovnih banaka, osobito glede već odobrenih kredita i promjene uvjeta njihove otplate.

Najavio je da će sadašnja preporuka o načinu ugovaranja kamatnih stopa vrlo brzo biti pretvorena u odluku NBS-a te će time postati obvezatna za poslovne banke. Središnja banka će ubuduće davati pravno mišljenje o retroaktivnom mijenjanju uvjeta za kredite koji su u otplati. Mišljenje će se objavljivati na internetu, a banke će ga se morati pridržavati. Guverner Jelašić je objasnio i da će banke morati davati potpuno jasne uvjete glede kamata i visine mjesečne rate, odnosno kako i kada se kamata može mijenjati i koliko stvarno ona iznosi. Osim toga morat će korisnicima jasno predočiti koji će se tečaj koristiti pri izračunavanju rate i kolika će biti mjesečna obveza klijenta.

Anketa među bankama
Takav potez NBS-a za mnoge je došao kao iznenađenje. No NBS je još u listopadu, predosjećajući opasnost napuštanja dobrih poslovnih običaja, anketirao poslovne banke. Na pitanje namjeravaju li podizati kamatne marže na kredite koji su već u otplati, od 35 anketiranih 20 banaka je odgovorilo da to neće učiniti, dok je od 15 stigao odgovor da će, ovisno o kretanju tržišta, razmotriti takvu mogućnost. Nakon toga provedene su još dvije ankete, a posljednja, obavljena u travnju, pokazala je da je osam banaka, poslije će se kod Erste utvrditi pogreška, podiglo svoje marže od 0,75 do 2,5 postotka. Da guvernerova opomena nije bezazlena, pokazao je baš primjer Erste banke. Kad je izvješće NBS-a stiglo u javnost i kad se na popisu banaka koje se ne drže dobrih poslovnih običaja našlo i njihovo ime, iz središnjice u Novom Sadu, uz priznanje vlastite pogreške, stigao je demanti. Erste je izvijestio da je u listopadu 2008. potvrdio NBS-u da neće mijenjati svoju kamatnu politiku, da u međuvremenu to nije ni činio te da se u odgovoru na travanjski upit dogodio previd.

Grupa neposlušnih
Jelašić je najavio da će se uspostaviti redovno anketiranje i da će NBS izvještavati o tome koje se banke ne drže dobrih poslovnih manira. Grupu neposlušnih uglavnom čine banke tzv. brzog rasta. One su među prvima došle u Srbiju i primjenjivale su agresivnu poslovnu politiku. Među njima su tri grčke (Alpha, EFG Eurobank i Piraeus), dvije austrijske (Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria), Pro Credit, koji ima više inozemnih vlasnika i Univerzal banka, koja je u većinskom srpskom vlasništvu.

Izdvojeno

Pritužbe građana
Do travnja je u Centar za zaštitu korisnika NBS-a stiglo 275 pritužbi, od kojih se četiri petine odnosilo na nekorektno podizanje kamata, odnosno na njihovo zadržavanje na postojećoj razini unatoč padu referentnih stopa (Libor i Euribor). Većina banaka korigirala je kamate kad su Libor i Euribor rasli, a sad ili ignoriraju pad ili čak podižu marže.