Europska središnja banka (ECB) i središnja banka Velike Britanije, Bank of England, nisu u četvrtak mijenjale ključne novčane kamatne stope. Takve odluke bile su i očekivane, a znak su da u središnjim bankama još ne smatraju da su se prilike na tržištu toliko promijenile da bi povisivanje kamatnih stopa bilo moguće. ECB je tako zadržao stopu na 1 posto, što je povijesni minimum za tu banku. Bank of England je kamatu zadržao na još nižoj razini od 0,5 posto. Stope označavaju cijenu po kojoj poslovne banke mogu od središnjih banaka doći do dodatne likvidnosti. Prvi čovjek ECB-a Jean-Claude Trichet naglasio je ovih dana kako ekonomska situacija ostaje teška i kako se rast neće nastaviti barem do sredine iduće godine. No Trichet je rekao i kako se očekuje da će nakon dva tromjesečja snažnog pada gospodarska aktivnost u ostatku godine bilježiti puno manje negativne stope.

Poticajne mjere
Ključno pitanje koje je proteklih tjedana mučilo ECB bilo je treba li ta banka slijediti primjere američkih Saveznih rezervi (Fed) i Bank of England. Te dvije banke nisu, naime, svoj poticaj vlastitim ekonomijama ograničile samo na snižavanje kamatnih stopa. Među dodatnim mjerama one su i na tržištu kupovale obveznice kako bi plasirale dodatnu likvidnost. Europska središnja banka također je odlučila kupovati obveznice, no u puno manjem omjeru. Tako će za tu namjeru biti izdvojeno oko 60 milijardi eura, što predstavlja 0,6 posto BDP-a eurozone. Identične mjere Feda i BoE vrijede 12, odnosno 10 posto bruto domaćih proizvoda tih država. Pojedini analitičari komentiraju kako je potez ECB-a tek “gesta” i da neće imati bitnijeg utjecaja na poticanje rasta.

Ozbiljan sukob
Kupnja obveznica proteklih je nekoliko tjedana bila povod i za ozbiljno suprotstavljanje unutar 22-članog vijeća koje vodi ECB. Dok su guverneri središnjih banaka manjih država, poput Slovenije i Cipra, zagovarali takvu odluku. Alex Weber, prvi čovjek njemačke Bundesbanke oštro se usprotivio. Sukob je otišao toliko daleko da je čak i njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak prekršila tradiciju da njemačka vlada ne komentira monetarnu politiku te je iskritizirala najutjecajnije središnje banke, kazavši da su otišle predaleko. U Njemačkoj smatraju da će višak likvidnosti donijeti pritisak na rast inflacije. MMF inače predviđa da će gospodarstvo eurozone ove godine zabilježiti pad od 4,2 posto.

ECB

Prvi štrajk u povijesti
Oko tristo zaposlenika u Europskoj središnjoj banci u srijedu je prvi put u povijesti te institucije štrajkalo. Devedesetominutni prekid rada uključio je i protest ispred zgrade ECB-a. Kao razlog štrajka u sindikatu navode neadekvatne promjene u vezi s mirovinama zaposlenih. U ECB-u je ukupno zaposleno 1600 ljudi.