Zatvaranje tvrtki i otpuštanje mahom zaduženih radnika donijelo je bankama nove probleme s otplatom danih kredita; trend neuredne otplate nepogrešivo raste pa su se loši krediti popeli se na 5,14 posto na kraju prva tri mjeseca. Produbi li se recesija do kraja godine, a nije pitanje hoće li već koliko, domaći bankari očekuju da će nenaplativi krediti porasti i do 9 posto.

Brojke nisu alarmantne
Brojka od 5,14 posto loših kredita znači da je od ukupno danih 262,4 milijarde kuna bankama upitna otplata njih u vrijednosti čak 13,5 milijardi. Na te će brojke ipak većina bankara reći da nisu alarmantne, no problematičan je uzlazni trend u uvjetima recesije kojoj se kraj zasad ne nazire. Prije krize problematičnih zajmova kretala se oko 4,8 posto da bi do se kraja prošle godine popela na 4,9 posto. Očekivano, najviše problema primjetno je u korporativnom sektoru na koji otpada gotovo 8 milijardi kuna (60%) nenaplativih plasmana dok je preostalih 5,2 milijarde problematično građanima. Prvenstveno su to velika poduzeća naslonjena na državu koja su prva na udaru rastuće nelikvidnosti. “U zadnjih 40-ak bankarskih kriza od 1980. u Istočnoj Europi primjetno je da je udio nenaplativih kredita ovisno o scenariju, rastao između 15 i 25 posto unutar dvije godine. Procjenjeni trošak saniranja takvih kredita kretao se u rasponu od 2,5 do 8,5 posto BDP-a”, kažu u Odjelu ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke. Usporavanjem kreditne aktivnosti na površinu izlaze potencijalni i realni problemi klijenata koji su novoodobrenim zajmovima pokrivali eventualne prijašnje probleme u otplati ili “prelijevali iz šupljeg u prazno”. U strategiji su se banke podijelile, dio najvećih odlučio je “stisnuti” klijente i naplaćuju što mogu. Druge se, odlučuju na ofenzivnu strategiju i odobravaju nove kredite.

Trikovi banaka
Jedan visokopozicionirani bankar, koji je želio ostati anoniman kaže da banke računaju da ove godine ta stopa neće prijeći dvoznamenkastu brojku nego dosegnuti do 9 posto. “Brojke bi mogle biti i puno gore”, smatra bivši član Savjeta HNB-a Damir Novotny ističući da na tome treba zahvaliti HNB-u koji je stabilnim tečajem rate kredita (vezane valutnom klauzulom) klijentima održao podnošljivim (unatoč rastu kamata). “Trend je zabrinjavajuć i banke si neće dozvoliti luksuz daljenjeg pogoršavanja otplate već će raznim trikovima poput refinanciranja i povoljnijih otplata održavati tu razinu”, kaže Novotny.Na pogoršanje otplate kredita u krizi osvrnuo se guverner HNB-a Željko Rohatinski u Opatiji kazavši da banke reprogramima maskiraju stvarno stanje. Jedna od tema sljedeće sjednice Savjeta HNB-a bit će upravo rast loših kredita povezan s krizom.

Loši krediti najbolje skriveni

Manji problemi
Ekonomist Ante Babić nije iznenađen brojkama već računa da će problematični zajmovi porasti. “Kako ljudi budu ostajali bez posla do kraja godine bi nenaplativi krediti mogli porasti i do šest posto. No, i da skoče na 10 posto imali bi manje probleme nego u SAD-u”, kaže Babić. Iako većina sugovornika Poslovnog dnevnika ističe da podaci nisu alarmantni, upozoravaju da su loši krediti ujedno i najbolje sakriveni.