Dvotjedni predah za birače, ali danonoćna kampanja za finaliste u borbi za čelna mjesta lokalnih izvršnih vlasti u devet županija, 57 gradova i 164 općine okončana je u nedjelju kada je na 4575 biračkih mjesta u drugom izbornom krugu prvih neposrednih izbora pozvano 3,024.446 birača koji imaju pravo glasovanja u ovom izbornom krugu.

U izravnom srazu jučer su razriješene najneizvjesnije gradske bitke u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Dubrovniku, Velikoj Gorici, Sisku, Vukovaru i Šibeniku, a dileme u vezi s liderom županijskih vlasti u drugom krugu konačno su prelomljene u Osječko-branjskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Međimurskoj, Karlovačkoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Najviše je gradonačelničkih nedoumica iz prvoga kruga ostalo u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje su se birači ponovno izjašnjavali u 11 gradova. U toj je županiji priličan broj općina koje u prvom pohodu na biračke kutije nisu dobile svog načelnika, čak 16, a u tom “rekordu” Dalmatinci su izjednačeni s Osječko-baranjskom županiji gdje na birališta ponovno izlaze građani u istom broju općina. U Zagrebu je do 16 sati glasovalo 137.959 birača ili 23,64 posto koji su se neposredno odlučivali između gradonačelničkih kandidata SDP-a i HSU-a Milana Bandića i nezavisnog Josipa Kregara. To su podaci sa 487 biračkih mjesta koja su dojavila podatke u Gradsko izborno povjerenstvo od ukupno 601. U prvom krugu izbora za zagrebačkoga gradonačelnika do 16 sati je glasovao 29,01 birač, što znači da je ovaj put izašlo 5,37 posto birača manje. U Splitu, gdje se za gradonačelnika u drugom izbornom krugu natječu neovisni kandidat Željko Kerum i SDP-ovac Ranko Ostojić, do 16 sati na birališta je izišlo 29,95 posto upisanih glasača. To je za oko dva posto manje nego u prvom izbornom krugu kada je do 16 sati izišlo 31,94 posto, izvijestilo je splitsko Gradsko izborno povjerenstvo. Prvi izborni krug pokazao je tradicionalan odnos snaga dviju vodećih stranaka, pri čemu je HDZ-u, u savezu s partnerima iz državne koalicije, pripao veći broj županija, dok je SDP uobičajeno zadržao urbaniji “štih”, s prevlašću u većim gradovima. Obje su stranke tom prigodom proglasile pobjedu.