Tankeri možda jesu prepuni nafte koju zbog globalne ekonomske krize nitko ne kupuje, ali cijene nafte ne podliježu uvijek zakonima ponude i potražnje.

Vozači su posljednjih mjeseci na benzinskim crpkama primijetili rast cijena zbog toga što investitori i zemlje koje proizvode naftu gomilaju zalihe u očekivanju globalnoga ekonomskog oporavka krajem godine. Članice OPEC-ova kartela u četvrtak su odlučile održati proizvodnju na trenutačnim razinama umjesto da povećaju ponudu kako bi se olakšala situacija za potrošače, posebice u zapadnim zemljama koje mahnito troše naftu. Ministri OPEC-a, u čijim se državama nalazi otprilike 40 posto svjetskih zaliha nafte, također su obnovili obećanje da će se držati dogovorenih kvota te da neće pustiti dodatnu naftu u promet. Lideri članica OPEC-a, čije su ekonomije uglavnom visokoovisne o izvozu nafte, borili su se kako bi usred pada potražnje i rasta ponude stabilizirali cijene na razini koja odgovara njihovim ekonomskim potrebama. Cijene su prošlog srpnja skočile na rekordno visokih 147 dolara po barelu prije nego što su se strmoglavile na 30 dolara svega pet mjeseci poslije i nakon toga započele s novim rastom. Naftni analitičari vjeruju da bi odluka koju je OPEC donio u četvrtak mogla dovesti do daljnjeg porasta cijena nafte; naftne budućnosnice na Newyorškoj burzi u samo su dva mjeseca porasle za 36 posto. U četvrtak su iznosile otprilike 63,46 dolara po barelu. Prema tome čini se da su OPEC-ovi čelnici na pravom putu da ostvare postavljene ciljeve. Ministar nafte Saudijske Arabije Ali al-Naimi izjavio je da bi cijene nafte do kraja godine trebale porasti na 75 do 80 dolara po barelu. “Potražnja raste, pogotovo u Aziji”, rekao je novinarima u Beču. “Porast cijena je djelovanje optimizma da u budućnosti dolaze bolje stvari.” Ekonomski oporavak koji al-Naimi optimistično predviđa svakako bi bio izuzetno važan za zemlje proizvođače, čije ekonomije bi dugotrajna recesija dovela u opasnost. Potražnja za naftom u bogatim zemljama od početka krize naglo je pala i sada se nalazi na najnižoj razini otprilike od 1981., navode podaci Međunarodne agencije za energiju iz Pariza. Američke zalihe nafte ovoga su mjeseca dosegnule najvišu razinu od osamdesetih, a trenutačno se otprilike 2,6 milijardi barela nalazi u komercijalnim tankerima diljem svijeta. “Postoji rizik da bismo u sljedećih četiri do šest tjedana mogli ostati bez mjesta za skladištenje nafte”, upozorava Simon Wardel, direktor za globalnu naftu pri IHS Global Insightu. Naftom bogatim državama ta mogućnost priziva tmurna sjećanja na 1998. kada je azijska ekonomska kriza uzrokovala velik pad potražnje, što je cijene nafte srušilo na 10 dolara po barelu. “Ako ostanemo bez skladišnih kapaciteta, moglo bi doći do strahovitog pada cijena”, kaže Wardell.